Пређи на главни садржај

ZONA 7a…

 



USDA zona 7a – osnovne karakteristike: Zona 7a označava područje u kojem je prosečna godišnja najniža zimska temperatura između -15 i -17,8 °C.

Za moj vrt treba uzeti 7a kao polaznu zonu.

1. Šta znači oznaka 7a?

  • Broj 7 označava temperaturnu grupu.
  • Slovo „a“ označava hladniji deo te grupe.
  • Zona 7b je nešto toplija od 7a.
  • Zona 6 je hladnija od zone 7.

Temperaturni rasponi su prema USDA klasifikaciji.

2. Šta se može gajitiu zoni 7a?

U zoni 7a mogu uspevati:

Povrće

Pogodnost

Grašak

Odlično

Bob

Odlično

Spanać

Odlično

Blitva

Odlično

Kelj

Odlično

Kupus

Odlično

Brokoli

Odlično

Šargarepa

Odlično

Cvekla

Odlično

Luk

Odlično

Beli luk

Odlično

Krompir

Dobro

Pasulj

Dobro

Paradajz

Dobro, posle opasnosti od mraza

Paprika

Dobro, uz dovoljno toplote

Krastavac

Dobro, uz dovoljno toplote

Tikvice

Dobro

3. Šta je važno za moju setvu?

Zona 7a određuje prvenstveno otpornost višegodišnjih biljaka na zimske hladnoće.

Ona NE određuje tačne datume setve povrća.

Za datume setve važni su:

  • poslednji prolećni mraz;
  • prvi jesenji mraz;
  • temperatura zemljišta;
  • nadmorska visina;
  • mikroklima bašte.

4. Šta znači za višegodišnje biljke?

Biljke deklarisane kao otporne do zone 7a uglavnom mogu prezimiti u odgovarajućim uslovima zone7a. Biljke zone 6 obično su otpornije na hladnoću, dok biljke zone 8 mogu zahtevati zaštitu.

5. Najvažnija razlika

Postoje dva različita kalendara:

  • USDA 7a – govori koje biljke mogu preživeti zimu.
  • Kalendar setve – govori kada sejati, rasađivati i brati.

Zona 7a nije samo oznaka zime. Ona govori kakav temperaturni okvir određuje našu baštensku klimu.

Još nekoliko važnih stvari koje treba znati:

1. Zona 7a obuhvata zimske minimume od -15 do -17,8 °C. To je prosečan ekstremni minimum, a ne temperatura koja se javlja svake zime.

2. Zona ne govori koliko je leto toplo. Dve bašte u zoni 7a mogu imati sasvim različita leta.

3. Ne određuje količinu padavina, vlažnost vazduha, vetrove niti dužinu sunčanog dana.

4. Ne govori kada počinje vegetacija. Ona ne određuje datum kada zemljište postaje pogodno za setvu.

5. Ne znači da je svaka godina ista. Jedne zime minimum može biti znatno viši, a druge niži od uobičajenog.

6. Granica između 7a i 7b nije oštra klimatska granica. Promena nadmorske visine, ekspozicije i položaja bašte može stvoriti drugačije uslove na maloj udaljenosti.

Ono najvažnije: USDA 7a je temperaturna adresa moje bašte, a ne potpuni opis njene klime.

Ali, postoji nešto mnogo zanimljivije od same USDA oznake 7a.

Moja bašta pripada umereno-kontinentalnom klimatskom području zapadne Srbije, na prelazu ka planinskim klimatskim uticajima.

To znači da se u njenom godišnjem ritmu susreću četiri različita činioca:

·         Zimsko mirovanje – hladnoća određuje koliko dugo biljke ostaju u mirovanju.

·         Prolećno buđenje – zemljište se zagreva, ali opasnost od kasnog mraza može još trajati.

·         Letnja vegetacija – toplota i dužina dana ubrzavaju rast, cvetanje i sazrevanje.

·         Jesenje produženje sezone – biljke još mogu rasti i davati plodove dok temperature postepeno opadaju.

No, postoji još jedna važna stvar: USDA zona govori o preživljavanju zime, dok se za stvarno razumevanje bašte koriste i fenološka sezona, suma aktivnih temperatura, dužina vegetacionog perioda i temperaturni pragovi klijanja.

To su već pojmovi koji nam mogu dati mnogo preciznije razumevanje vremena setve nego sama oznaka 7a.

Fenološke sezone su godišnja doba određena prema promenama u prirodi, odnosno prema razvoju i ponašanju biljaka i životinja, a ne samo prema kalendaru.

Razlikujemo četiri fenološke sezone:

1.   Fenološko proleće – buđenje prirode, listanje i cvetanje biljaka.

2.   Fenološko leto – intenzivan rast, cvetanje i sazrevanje plodova.

3.   Fenološka jesen – sazrevanje plodova, promena boje i opadanje lišća.

4.   Fenološka zima – mirovanje vegetacije, opadanje aktivnosti biljaka i životinja.

Najvažnije: Fenološke sezone počinju i završavaju se prema pojavama u prirodi, pa se ne moraju poklapati sa kalendarskim godišnjim dobima.

Ali, u fenologiji se često razlikuje 10 fenoloških godišnjih doba, prema razvoju biljaka i promenama u prirodi.

Redom su:

1.   Predproleće

2.   Rano proleće

3.   Pravo proleće

4.   Rano leto

5.   Pravo leto

6.   Pozno leto

7.   Rana jesen

8.   Prava jesen

9.   Pozna jesen

10.                     Zima

Zapamti: Fenološke sezone određuju se prema cvetanju, listanju, sazrevanju plodova i opadanju lišća, a ne prema kalendarskim datumima.

Fenološka godišnja doba dele se na deset perioda, prema promenama u biljnom svetu. Nazivi i granice mogu se razlikovati u zavisnosti od fenološke podele i područja.

Deset fenoloških godišnjih doba

1. Predproleće – počinje krajem zime. Javljaju se prvi znaci buđenja prirode, cvetaju leska i visibaba.

2. Rano proleće – počinje intenzivnije buđenje vegetacije. Cveta jagorčevina, drveće počinje da lista.

3. Pravo proleće – priroda je u punom razvoju. Cveta voće, trava raste, a drveće dobija lišće.

4. Rano leto – biljke intenzivno rastu i cvetaju, a dani postaju topliji.

5. Pravo leto – dolazi do sazrevanja ranih plodova, a vegetacija je potpuno razvijena.

6. Pozno leto – sazrevaju brojni plodovi, a kod pojedinih biljaka usporava se rast.

7. Rana jesen – počinje promena boje lišća, sazrevaju jesenji plodovi.

8. Prava jesen – lišće intenzivno menja boju i opada, a priroda se priprema za zimsko mirovanje.

9. Pozna jesen – većina drveća ostaje bez lišća, temperature opadaju i vegetacija miruje.

10. Zima – biljke uglavnom miruju, vegetacija je zaustavljena, a životinje smanjuju aktivnost ili hiberniraju.

Zašto postoji deset sezona?

Zato što se promene u prirodi ne dešavaju odjednom. Proleće, leto i jesen imaju više razvojnih faza koje fenologija posebno prati.

Važna napomena: Ovo je pojednostavljena podela za učenje. Ne treba je predstavljati kao univerzalnu naučnu klasifikaciju sa potpuno istim nazivima u svim udžbenicima.

Fenološka podela koju koristi slovenačka Agencija za životnu sredinu (ARSO), a koja obuhvata 10 fenoloških godišnjih doba.

Važno je znati: fenološka godišnja doba određuju se prema pojavi karakterističnih promena kod biljaka, a njihovi datumi nisu stalni.

Opis svih deset sezona

1. Predproleće – cvetaju visibaba, leska, dren i iva. To su prvi znaci buđenja prirode posle zime.

2. Rano proleće – cvetaju ljubičica, jagorčevina, podbel i forzicija. Pojavljuju se prvi zeleni izdanci.

3. Pravo proleće – cvetaju voćke, jorgovan i narcisi. Drveće lista, a priroda postaje sve zelenija.

4. Rano leto – cvetaju šmarnica, perunika i božur. Trave rastu i počinju da cvetaju.

5. Pravo leto – biljke su u punom razvoju, cvetaju brojne livadske vrste, a počinju da sazrevaju plodovi.

6. Pozno leto – sazrevaju plodovi mnogih biljaka, poput kruške, ribizle i zove. Javljaju se i prvi znaci prelaska ka jeseni.

7. Rana jesen – cvetaju jesenji podlesak i jesenja anemona, a sazrevaju šipurak i plodovi gloga.

8. Prava jesen – cvetaju jesenje astre i hrizanteme, sazrevaju plodovi pojedinih biljaka i počinju izraženije jesenje promene.

9. Pozna jesen – breza odbacuje lišće, a vegetacija se priprema za zimsko mirovanje.

10. Zima – većina biljaka miruje, ali neke vrste, poput leske i zimskog viburnuma, mogu početi da cvetaju.

Najvažnije za pamćenje

  • Proleće ima tri faze: predproleće, rano i pravo proleće.
  • Leto ima tri faze: rano, pravo i pozno leto.
  • Jesen ima tri faze: rana, prava i pozna jesen.
  • Zima je jedna faza.

Napomena: Ovo je konkretna desetodelna fenološka podela, a ne jedina univerzalna klasifikacija. U stručnim izvorima postoje i podele na osam perioda.

Ovo je sada zasnovano na konkretnim fenološkim pokazateljima, a ne na proizvoljnom nabrajanju godišnjih doba.

Nedostaje najvažnija razlika: zona otpornosti nije isto što i zona uzgoja.

Za potpuno razumevanje moje baštenske klime postoje još tri klasifikacije:

1.   USDA 7a – zimska otpornost biljaka.

2.   Köppenova klimatska klasifikacija – tip klime, raspored temperatura i padavina.

3.   AHS Heat Zone – broj dana godišnje sa temperaturama iznad 30 °C.

A za planiranje setve posebno su važni:

·         dužina vegetacionog perioda;

·         prosečni datumi poslednjeg i prvog mraza;

·         temperatura zemljišta;

·         dužina dana.

Dakle, 7a je samo jedan deo klimatske slike.

USDA zona 7a postoji u mnogim delovima sveta, ne samo u Srbiji.

Primeri područja koja imaju zone 7a:

·         SAD: delovi Virdžinije, Pensilvanije, Ohaja, Tenesija i Oregona.

·         Velika Britanija: hladniji unutrašnji i severniji predeli.

·         Evropa: pojedini kontinentalni i planinski predeli Francuske, Nemačke, Češke i Poljske.

·         Japan: pojedini hladniji unutrašnji predeli.

·         Kanada: delovi južnog Ontarija.

Važno: to ne znači da su te oblasti klimatski iste kao kod nas. Zajedničko im je samo približno isti raspon ekstremnih zimskih temperatura.

USDA podelu na zone napravilo je Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Agriculture – USDA).

Prvi sistem je objavljen 1960. godine, a kasnije je više puta prerađivan i dopunjavan.

Razlog za njegovo nastajanje bio je vrlo praktičan: da bi baštovani, rasadničari i poljoprivrednici znali koje višegodišnje biljke, drveće i ukrasne vrste mogu da prežive zimske hladnoće na određenom području.

Međutim, postoji jedna važna istorijska pojedinost: USDA nije izmislio samu ideju klimatskih zona za biljke.

  • 1927. Alfred Rehder iz Arnold Arboretuma na Harvardu napravio je jednu od prvih mapa otpornosti biljaka na hladnoću.
  • 1938. Donald Wyman je razvio novu verziju.
  • 1960. USDA je objavio svoj prvi zvanični sistem sa deset temperaturnih zona.
  • 1990. Uvedene su podele na podzone a i b.
  • 2012. Mapa je značajno unapređena novijim meteorološkim podacima i preciznijom obradom terena.

Suština: Ovaj sistem nije napravljen da kaže kada treba sejati paradajz ili grašak, već da odgovori na jedno osnovno pitanje: koliko zimskog mraza određena biljka može da podnese?

Zato je važno razumeti šta zona 7a govori, ali i šta ne govori.

USDA zona 7a govori ti jednu vrlo određenu stvar: koliko hladnu zimu biljka može da preživi na otvorenom.

Ali ne govori ti sve o uslovima u kojima će ta biljka rasti.

ŠTA TI GOVORI:

·         Koliki se ekstremni zimski minimum očekuje: od -15 do -17,8 °C.

·         Koliko su zime u proseku oštre u određenom području.

·         Koje višegodišnje biljke imaju odgovarajuću otpornost na zimski mraz.

·         Kako da uporediš zimsku otpornost biljaka iz različitih krajeva sveta.

ŠTA TI NE GOVORI:

·         Kada treba da seješ.

·         Kada će se zemljište zagrejati.

·         Kada će nastupiti poslednji prolećni mraz.

·         Koliko će trajati leto.

·         Koliko će biti kiše i snega.

·         Koliko će biti vreli letnji dani.

·         Koliko će trajati vegetacioni period.

·         Da li će biljka uspevati na tvom zemljištu.

A evo i najvažnije razlike:

Zona 7a ne znači da će svaka zima u mom vrtu imati temperaturu od -17 °C. To je statistički temperaturni pokazatelj, a ne prognoza niti apsolutna granica.

Drugim rečima: zona ti govori kakvu hladnoću biljka treba da izdrži, ali ne i kakav će život imati u tvojoj bašti.

Dakle, USDA sistem ima 13 zona, od 1 do 13, a ne samo 10 u današnjoj verziji.

Svaka zona ima dve podzone: a i b.

Pravilo je:

·         Što je broj manji, klima je hladnija.

·         Što je broj veći, klima je toplija.

·         Zona 1 predstavlja najhladnije uslove.

·         Zona 13 predstavlja najtoplije uslove.

Dakle, veći broj ne znači ekstremniju hladnoću, već blaže zime.

Moja 7a nalazi se približno na sredini temperaturne skale.

Za moju zonu 7a, važno je da razumem još nekoliko stvari koje se često previde.

1. Zona 7a nije garancija preživljavanja.
Ona se zasniva na prosečnom godišnjem ekstremnom minimumu tokom 30-godišnjeg perioda. Pojedinačna zima može biti znatno hladnija.

2. Korenski sistem i nadzemni deo ne podnose uvek istu hladnoću.
Biljka može izgubiti nadzemni deo, a da koren preživi i ponovo potera u proleće.

3. Sneg je prirodni izolator.
Isti mraz može imati sasvim drugačije posledice na zemljištu prekrivenom snegom i na golom, smrznutom zemljištu.

4. Zimski vetar pojačava isušivanje.
Zimzelene biljke mogu stradati od gubitka vode čak i kada temperatura nije ekstremno niska.

5. Važna je aklimatizacija.
Biljke se postepeno pripremaju za zimu. Naglo zahlađenje posle toplog perioda može izazvati veća oštećenja.

6. Vlažnost zemljišta je važna.
Previše mokro zemljište, naročito uz mraz, može oštetiti korenje.

7. Mikroklima može promeniti uslove tvoje bašte.
Zaklonjen položaj, južna ekspozicija, dolina ili uzvišenje mogu stvoriti značajne razlike čak i unutar iste USDA zone.

8. Oznaka 7a nije isto što i otpornost svake sorte.
Dve sorte iste vrste mogu imati različitu otpornost na hladnoću.

Jedna važna stvar za pamćenje: USDA 7a opisuje zimsku hladnoću područja, ali ne opisuje sve opasnosti zime. Za biljku su važni i trajanje mraza, smenjivanje toplih i hladnih perioda, vetar, sneg i stanje zemljišta.

Zamisli da je zima i da termometar pokazuje –16 °C. To je temperatura koja pripada granicama moje zone 7a.

Ali nije dovoljno znati samo taj broj.

1. Nije isto jedan dan na –16 °C i sedam dana na –8 °C.

Biljka može preživeti kratkotrajan jak mraz, a pretrpeti ozbiljna oštećenja tokom dugotrajnog smrzavanja.

2. Nije isto kada mraz dođe u novembru i u februaru.

U novembru su biljke uglavnom već ušle u zimsko mirovanje. U februaru, posle toplijih dana, neke mogu početi da se bude. Ako tada naiđe jak mraz, pupoljci mogu stradati.

3. Nije isto kada ima snega i kada ga nema.

Ako je zemlja prekrivena snegom, koren je zaštićen. Ako je zemlja gola, a temperatura duboko ispod nule, koren je izloženiji smrzavanju.

4. Nije isto da li je bašta u dolini ili na uzvišenju.

Hladan vazduh se sliva i zadržava u nižim predelima. Zato bašta u dolini može imati jači mraz nego bašta na blagoj padini, čak i kada su udaljene svega nekoliko stotina metara.

5. Nije isto da li je biljka suva ili dobro snabdevena vodom.

Zimzelena biljka može se osušiti tokom zime jer gubi vodu preko listova, dok smrznuto zemljište ne dozvoljava korenu da je nadoknadi.

Šta to znači za moju zonu 7a?

Oznaka 7a ti kaže da treba da računaš na mogućnost veoma hladnih zimskih minimuma, ali ne opisuje svaki zimski dan.

Zato dve bašte u istoj zoni 7a mogu imati sasvim različite rezultate.

Najvažnije: zona je temperaturna klasifikacija područja, a mikroklima je stvarni život tvoje bašte.

Mikroklima je klima jednog malog prostora, odnosno konkretnih uslova koje ima baš tvoja bašta.

Možeš imati USDA zonu 7a, ali dva dela iste bašte mogu imati različitu mikroklimu.

Šta stvara mikroklimu?

1.   Položaj terena – dolina, ravnica, padina ili uzvišenje.

2.   Sunce – južna strana dobija više toplote, severna manje.

3.   Vetar – otvoren prostor se brže hladi i isušuje.

4.   Zidovi i ograde – akumuliraju toplotu i štite od vetra.

5.   Drveće – pravi hlad i smanjuje temperaturne oscilacije.

6.   Voda – blizina reke ili potoka može uticati na vlagu i lokalne temperature.

7.   Zemljište – vlažno, suvo, peskovito i glinovito zemljište različito primaju i zadržavaju toplotu.

Primer u mojoj bašti

Uz južni zid

Toplije, zaštićenije mesto. Zemlja se ranije zagreva, ali biljke mogu ranije krenuti u vegetaciju.

Ispod drveća

Više senke, manje direktnog sunca, često sporije zagrevanje zemljišta.

U najnižem delu bašte

Hladan vazduh može da se sliva i zadržava, pa se tu mraz javlja ranije i duže traje.

Zašto je ovo važno?

Zato što moja bašta nije samo zona 7a. Ona ima svoju malu, posebnu klimu koja može biti toplija ili hladnija od okolnog područja.

I upravo mikroklima često odlučuje kada ću moći da počnem setvu na pojedinim mestima.

Da. Nedostaje još nekoliko važnih stvari da bi slika zone 7a bila potpuna.

1. Kako se zona računa

Ne računa se prosečna zimska temperatura, već prosečna vrednost najniže temperature zabeležene u svakoj godini tokom 30-godišnjeg klimatskog perioda.

2. Koliko je široka zona 7a

Njen temperaturni raspon iznosi 2,8 °C (od –15 do –17,8 °C). Zona 7b je sledećih 2,8 °C toplija.

3. Zona nije nepromenljiva

Klimatske promene i novi meteorološki podaci mogu pomeriti granice zona. USDA je zato 2012. obnovio svoju mapu koristeći noviji tridesetogodišnji period.

4. Zona 7a nije isto što i klimatska oblast

Ona je samo temperaturna klasifikacija. Ne govori da li je područje kontinentalno, planinsko ili mediteransko.

5. Važno je znati i ekstremnu otpornost sorte

Kada kupuješ seme, lukovice, sadnice ili višegodišnje biljke, oznaka zone govori ti o njihovoj zimskoj otpornosti, ali ne garantuje uspešno prezimljavanje u svakom položaju.

Jedna važna napomena: oznaku 7a treba posmatrati kao polaznu procenu dok se ne proveri na odgovarajućoj temperaturnoj karti za konkretnu lokaciju.

Ali, na kesicama semena uglavnom neću pronaći USDA oznaku zone. Ona se mnogo češće koristi za višegodišnje biljke, voćke, ukrasno drveće i žbunje.

Kod semena povrća proizvođači obično navode:

·         vreme setve;

·         temperaturu klijanja;

·         vreme rasađivanja;

·         dužinu vegetacije;

·         otpornost na hladnoću ili toplotu.

Zato je USDA 7a koristan podatak za razumevanje klimatskih uslova, ali nije dovoljan da odredimo datum setve.

Nisu svi sistemi prilagođeni svim državama.

USDA zone su američki sistem koji se danas koristi međunarodno kao zajednički jezik za poređenje otpornosti biljaka na zimske temperature.

U Srbiji se u poljoprivredi češće koriste lokalni meteorološki podaci, datumi mrazeva, temperatura zemljišta i vegetacioni period.

Dakle, biljke ne poznaju državne granice, ali baštovani moraju poznavati lokalnu klimu.

 

(napisano pomoću AI)

 

 

 

 

Коментари

Популарни постови са овог блога

7 MAJ 2026…

    U gražu doterano 5 buntova a svaki po 20 metara dužine tako da uskoro može da počne ono najključnije, ono decenijama sanjano, te da se fino okonča naše zagrađivanje dvorišta sa dve veoma važne strane, jer na trećoj imamo još pripremnih radova i radnih zanimacije oko kapije i velikog ulaza (već imam viziju već imam prepune ruke posla a kako ću da sve te strane oplemenim sa mnogo čega živog te zasadim te ponovo oživim bolje nego ikada, jer vrt pobede “Hirošima” će tek da se budi da buja da raste)... Mama je jutros bila vredna te motikom zagrnula krompir koji se lepo pošumljava i raste (ja nisam zagovornik takvih okopavajućih motikastih metoda)... Nažalost, rovak mi je presekao još jednu papriku šilju desetu po redu i tako je moja šteta od rovka ili rovaka (ne znam koliko ih noću pravi nad biljkama pokolj) čak 1/5 kupljenih paprika. I vidim rupice te se zaledim vidim tragove te ih ignoršem vidim tunelčiće iz kojih izlaze u koje nestaju i neću ni da strašno zamislim ka...

9 MAJ 2026…

    Sinoć se ispadala baš dobra kiša, ali kiše može da padne još… Mama je jutros u “Hirošimi” posadila gde god je još imalo mesta ranog kupusa ditmar iz naše druge setve... Nažalost, primetim još jednu posustalu klonulu papriku šilju po donjoj levoj strani gde mi je rovak inače najviše uništio paprika te iščupam je blago i vidim jeste malo načeta malo presečena ali ima i dalje jako dobro živo korenje te vratim je nazad zatrpam ponovo tu paprika i verujem da će moći da se oporavi... Dok sadimo a danas obe sadimo mnogo toga rasađujemo sve što nam je pristiglo iz naše rasade mama primeti da se nešto miče ispod u zemlje te izvadi rovka a odna ga nogom zgnječi a ja ga stavim na policu da se osuši i kad bude ona opadajuća mesečeva mena napraviću od njega malo pepela tačnije kremiraću ga i posuti mu prah po “Hirošimi” i tako bi tim štajnerovskim magičnim ritualčićem trebala da sprečiv rovke za vjeki vjekov (amin!) da se ikad više pojave u mom tlu ili zemljištu... Kakva sr...

8 MAJ 2026…

    Jutros u vrtu pobede “Hirošima” naše najlepše iznenađenje – već se lepo fino nazire prvi plod krastavca, a ima ih još nekoliko komada… Danas nisam uradila baš ništa u “Hirošimi” (sada je sav moj fokus na dvorište, tačnije na ogradu), te dolažem sve za sutra zakidanje zaperaka i malo zalivanja malo rasađivanja tamo gde zatreba… Džinovsko drvo ili onaj mali žbunić koji narasra preko noći po nekoliko centimetara pregurao je u visnu 3 metra… Čitav dan mi otišao na neke druge stvari a onda na neku “dokolicu” na neko silno razmišljanje. I tek negde posle podne ili skoro pred smiraj dana sine mi super nova ideja da onu jednu liniju od 15 metra ili 6 polja između 7 stubova rešim sa polovnim crepom (a crepa nemam osim 9 komada bajinobaštanskog)... Onda sam nabavila 81 komad polovnog crepa “Toza Marković”, jer pred sobom sam imala novu zamišljenu setvenu liniju od 15 metara dužine (tu sam htela da stavim ogradu veštačku travu bar od 1,5 metar visine, ali nekad ću možda i...

TEČNO ORGANSKO GNOJIVO OD KOPRIVE 2024…

  Promenila sam taktiku pravljenja tečnog đubriva od žare, ali samo po vremenskom pitanju meseca u kome ga dakle pravim, spravljam, a nikako po pitanju načina na koji ga tako brzo napravim bez ikave mere… Koristim od prošle godine 2023 kraj leta ili početak lepe tople jeseni, tačnije povoljno vreme kada nabasam na dobar izvor koprive, pune semenki, da napravim tečno gnojivo, da brzo prevri, a ako ima više toplote završiće se sve mnogo pre, kao ove 2024, da sazri, da prestane penušanje, da se smiri, a nakon svega da naspem u balone, da prezimi u “Hirošimi”, da upije iz zemlje sve korisne podzemne energije, koje su najjače tokom zime, posebno u januaru negde, i tako ulazim spremna sa tečnim đubrivom u novu setvenu sedmu sezonu 2025, jer kad krene setva i rasađivanje, žara ponekad još ne krene u prirodi ili krene slabo, pa nema dovoljno toplote ponekad za nicanje, a onda pristignu te količine “kasno”, itd... Pravim prosto ovo tečno gnojivo: Uzmem veće belo burence, držim ga ...

VRT…

    “Vrt nije samo mesto; to je razgovor između zemlje i duše”...   (prevod sa engleskog)  

IZ MOJE BAŠTOVANSKE ARHIVE – DAN 23 MART 2024 SETVENE GODINE ŠESTE…

    Jedan neverovatno divan, a osunčan i vrlo kreativan rad, obojen u mastilo plavu boju, koja je na suncu i na fotografiji ispala neka druga nijansa plave boja. No, plavo je plavo… Plava uljana boja, univerzalna za drvo i metal, jedna konzerva od 750 ml, košta 470 dinara, a za 70 dinara skuplja od crvene boje, istih karakteritsika. I za sve moje današnje plave ili blue detalje otišla je jedna cela konzerva boje… Još sam imala danas novih ideja, a šta se moglo danas još obojiti u nešto drugo. Ako se odlučim, za još jednu novu boju biće to neka treća boja, a imam ideju da ofarbam drvo ili drvene stranice na najvećem setvenom boksu, najvećem bundevištu, gde će rasti moje bundeve, u boju bundeva, u narandžastu boju, ali moje ideje nailaze brzo na neku silu “otpora” počesto, jer biće da su preskupe, itd... Prvo sam u plavo ofarbala dve najnovije postavljene gume, od kojih je brzo ispala prelepa žardinjera, a kako za sada nameravam, tu ću da zasadim ipak cveće, mada ja brzo...

PRIČA O PUŽU GOLAĆU…

    Ovo je takođe priča Desanke Maksimović koja se zove ”Kako su pužu ukrali kuću”, a ta priča kaže dalje ovako: Živela jednom dva puža jedan pored drugoga i svaki je imao svoju kućicu na leđima. Bili su lenji i pasivni, mirni i neprimetni. Radije su uzeli ulogu posmatrača u životu. Dobro su čuvali svoje kuće i svuda su ih vukli sa sobom. Bili su jako obazrivi. Na njij   je stalno motrila jedna mala Zeba i mnogo im se rugala na toj svoj obazrivosti i predloži im jednog dana da ponesu sa sobom i ono svoje dvorištance jer i njega može neko da im ukrade. Oni su ovo trpeli i nisu pridavali mnogo pažnje Zebi. Noseći svoju kuću stalno na leđima imali su priliku i zgodu da zastanu gde god požele, te da u svojoj kući se odmore ili prespavaju. Ali jednoga dana jedan od ova dva puža sa kućicom se pokoleba i požele da krene po prvi put u šetnju bez svoje kućice, rešen da odbaci sav svoj teret i pođe oslobođen, rasterećen dalje. I dobro je pre odlaska zatvorio svoju malu kući...

TREĆEG DANA DECEMBRA 2024…

    Oko 10 sati jutros u “Hirošimi” izmereno 10,5 stepeni u plusu, a tamo sam našišala makazama, onaj sav preostali celer lišćar te time nahranila svoje koke nosilje, koje su nam danas dakle podarile ono jedno dragoceno jaje, koje sam ja pronašla, te imala tu najveću čast da ga svečano pokupim sa gnezda i da im kažem - HVALA... Popodne u dvorište došla su dva mala mačeta, jedno je sivkasto i tigrasto, verovatno plašljivo, kad je pobeglo, a drugo malo crno belo, preslatko, radoznalo, hrabro bilo je zainteresovano da se sprijatelji sa kokama nosiljama, te se odmah došunjalo hitro do žice, a koke su se uplašile od tako malog mečenceta, a ono je pokušavalo zatim da se provuče majušnom glavom kroz one žičane kockice… Čitav dana odmaram, kuvam ručak, malo da odmenim majku, jer je ona kuvala ovih dana, te malo da odmorim mozak od knjige, od filozofije, te kuvam ćureća ćufteta sa makaronama, a posle ručak uspevam slatko da zaspim, u svojoj tišini, sat vremena sam bogme sebi pr...

KAKO GOVORE TRAVE…

    Ovo je priča Desanke Maksimović, pod nazivom “Trave govore bakinim glasom”, u kojo je glavni junak ili ličnost o kojoj nam pripoveda veliki proučavalac biljaka i naučnik Josif Paničić, a ta priča kaže dalje ovako: Još kao mali dečak Josif Pančić voleo je da izučava travke, da posmatra prašnike unutar cveća, da izbroji koliko koja biljka ima listića, da začeprka te neku od biljaka iskopa sa čitavim busenom, a onda bi dolazio svojoj baki koju bi propitivao kako se koja biljka naziva. A kada bi ga baka poslala da je nešto posluša on bi se malo nestašno i znatiželjno “smetnuo” ili zaboravio na dobijeni zadatak te bi zastao tamo negde u polju ili livadu ili vrtu i tamo počinjao da uzabira cveće i istražuje biljke. Sve ga je to baš radovalo i opčinjavalo sve što ima veze sa biljkama, a kasnije i sa botanikom. Izučavo je ljutić, metvicu, aftušu, maslačak, itd. A kada je postao školarac u svom bloku povazdan je crtao biljke i tačno je znao da razlikuje cveće po njihovim boja...

8- 11 FEBRUAR 2026…

Juče, 7 februara 2026 negde predveče umrla je jedna slabunjava koka (nažalost bela leghorn naše prvo jato kljunova od oktobra 2024), a iz istog jata kunja nam još jedna pirgava amrok koka te mama očekuje i njeno skapavanje… Sada je naše jato spalo na 18 koka nosilja, ili na ukupno 24 grla (gubitak je u poređenju sa prethodna dva dana ipak duplo manji i na pomolu je prestanak neočekivanog udara – ništa večito ne traje posebno ne pomor)... Dana 8 februara 2026 nakon povratka iz šetnje rečnom obalom gde jako dražesno cvrkuću probuđene ptice, na stazici koja razdvaja “Hirošimu” i spoljašnji vrt zatekne me sukob dve mačke ili dva mačora ili mačke i mačora ne znam im polove uopštene su za mene mačke (pomislila sam pogrešno da je reč o udvaranju). Tačnije jedna šarena izvukla je pobedu, a jedna druga sa finom ogrlicom ona koja se neguje bolje. Sukobile su se preko zategnute žice, a onda je siva manja slabija odustala svativši da je pobeđena i povređena otrčala peko vrta, a šarena se sam...