USDA
zona 7a – osnovne karakteristike: Zona 7a označava područje u kojem je prosečna
godišnja najniža zimska temperatura između -15 i -17,8 °C.
Za moj vrt treba uzeti 7a kao
polaznu zonu.
1.
Šta znači oznaka 7a?
- Broj 7 označava temperaturnu grupu.
- Slovo „a“ označava hladniji deo te grupe.
- Zona 7b je nešto toplija od 7a.
- Zona 6 je hladnija od zone 7.
Temperaturni rasponi su prema USDA
klasifikaciji.
2.
Šta se može gajitiu zoni 7a?
U zoni 7a mogu uspevati:
|
Povrće |
Pogodnost |
|
Grašak |
Odlično |
|
Bob |
Odlično |
|
Spanać |
Odlično |
|
Blitva |
Odlično |
|
Kelj |
Odlično |
|
Kupus |
Odlično |
|
Brokoli |
Odlično |
|
Šargarepa |
Odlično |
|
Cvekla |
Odlično |
|
Luk |
Odlično |
|
Beli luk |
Odlično |
|
Krompir |
Dobro |
|
Pasulj |
Dobro |
|
Paradajz |
Dobro, posle opasnosti od mraza |
|
Paprika |
Dobro, uz dovoljno toplote |
|
Krastavac |
Dobro, uz dovoljno toplote |
|
Tikvice |
Dobro |
3.
Šta je važno za moju setvu?
Zona 7a određuje prvenstveno
otpornost višegodišnjih biljaka na zimske hladnoće.
Ona NE određuje tačne datume setve
povrća.
Za datume setve važni su:
- poslednji prolećni mraz;
- prvi jesenji mraz;
- temperatura zemljišta;
- nadmorska visina;
- mikroklima bašte.
4.
Šta znači za višegodišnje biljke?
Biljke deklarisane kao otporne do
zone 7a uglavnom mogu prezimiti u odgovarajućim uslovima zone7a. Biljke zone 6
obično su otpornije na hladnoću, dok biljke zone 8 mogu zahtevati zaštitu.
5.
Najvažnija razlika
Postoje dva različita kalendara:
- USDA 7a
– govori koje biljke mogu preživeti zimu.
- Kalendar setve
– govori kada sejati, rasađivati i brati.
Zona
7a nije samo oznaka zime. Ona govori kakav temperaturni okvir
određuje našu baštensku klimu.
Još nekoliko važnih stvari koje treba znati:
1. Zona 7a obuhvata zimske minimume
od -15 do -17,8 °C. To je prosečan ekstremni minimum, a ne temperatura
koja se javlja svake zime.
2. Zona ne govori koliko je leto
toplo. Dve bašte u zoni 7a mogu imati sasvim različita leta.
3. Ne određuje količinu padavina,
vlažnost vazduha, vetrove niti dužinu sunčanog dana.
4. Ne govori kada počinje vegetacija.
Ona ne određuje datum kada zemljište postaje pogodno za setvu.
5. Ne znači da je svaka godina ista.
Jedne zime minimum može biti znatno viši, a druge niži od uobičajenog.
6. Granica između 7a i 7b nije oštra
klimatska granica. Promena nadmorske visine, ekspozicije i položaja
bašte može stvoriti drugačije uslove na maloj udaljenosti.
Ono najvažnije: USDA 7a je temperaturna adresa moje bašte, a ne
potpuni opis njene klime.
Ali, postoji nešto mnogo zanimljivije od same
USDA oznake 7a.
Moja bašta pripada
umereno-kontinentalnom klimatskom području zapadne Srbije, na prelazu ka
planinskim klimatskim uticajima.
To znači da se u njenom godišnjem ritmu
susreću četiri različita činioca:
·
Zimsko
mirovanje – hladnoća određuje
koliko dugo biljke ostaju u mirovanju.
·
Prolećno
buđenje – zemljište se zagreva,
ali opasnost od kasnog mraza može još trajati.
·
Letnja
vegetacija – toplota i dužina
dana ubrzavaju rast, cvetanje i sazrevanje.
·
Jesenje
produženje sezone – biljke još
mogu rasti i davati plodove dok temperature postepeno opadaju.
No, postoji još jedna važna stvar: USDA
zona govori o preživljavanju zime, dok se za stvarno razumevanje bašte koriste
i fenološka sezona, suma aktivnih temperatura, dužina vegetacionog perioda i
temperaturni pragovi klijanja.
To su već pojmovi koji nam mogu dati mnogo
preciznije razumevanje vremena setve nego sama oznaka 7a.
Fenološke sezone su godišnja doba određena prema promenama u prirodi,
odnosno prema razvoju i ponašanju biljaka i životinja, a ne samo prema
kalendaru.
Razlikujemo četiri fenološke sezone:
1.
Fenološko
proleće – buđenje prirode, listanje
i cvetanje biljaka.
2.
Fenološko
leto – intenzivan rast, cvetanje
i sazrevanje plodova.
3.
Fenološka
jesen – sazrevanje plodova,
promena boje i opadanje lišća.
4.
Fenološka
zima – mirovanje vegetacije,
opadanje aktivnosti biljaka i životinja.
Najvažnije: Fenološke sezone počinju i završavaju se prema
pojavama u prirodi, pa se ne moraju poklapati sa kalendarskim godišnjim dobima.
Ali, u fenologiji se često razlikuje 10
fenoloških godišnjih doba, prema razvoju biljaka i promenama u
prirodi.
Redom su:
1.
Predproleće
2.
Rano proleće
3.
Pravo proleće
4.
Rano leto
5.
Pravo leto
6.
Pozno leto
7.
Rana jesen
8.
Prava jesen
9.
Pozna jesen
10.
Zima
Zapamti: Fenološke sezone određuju se prema cvetanju,
listanju, sazrevanju plodova i opadanju lišća, a ne prema kalendarskim
datumima.
Fenološka godišnja doba dele se na deset
perioda, prema promenama u biljnom svetu. Nazivi i granice mogu se razlikovati
u zavisnosti od fenološke podele i područja.
Deset fenoloških godišnjih doba
1. Predproleće – počinje
krajem zime. Javljaju se prvi znaci buđenja prirode, cvetaju leska i visibaba.
2. Rano proleće – počinje
intenzivnije buđenje vegetacije. Cveta jagorčevina, drveće počinje da lista.
3. Pravo proleće – priroda
je u punom razvoju. Cveta voće, trava raste, a drveće dobija lišće.
4. Rano leto – biljke
intenzivno rastu i cvetaju, a dani postaju topliji.
5. Pravo leto – dolazi do
sazrevanja ranih plodova, a vegetacija je potpuno razvijena.
6. Pozno leto – sazrevaju
brojni plodovi, a kod pojedinih biljaka usporava se rast.
7. Rana jesen – počinje
promena boje lišća, sazrevaju jesenji plodovi.
8. Prava jesen – lišće
intenzivno menja boju i opada, a priroda se priprema za zimsko mirovanje.
9. Pozna jesen – većina
drveća ostaje bez lišća, temperature opadaju i vegetacija miruje.
10. Zima – biljke uglavnom
miruju, vegetacija je zaustavljena, a životinje smanjuju aktivnost ili
hiberniraju.
Zašto postoji deset sezona?
Zato što se promene u prirodi ne dešavaju
odjednom. Proleće, leto i jesen imaju više razvojnih faza koje fenologija
posebno prati.
Važna napomena: Ovo je pojednostavljena podela za učenje. Ne treba je
predstavljati kao univerzalnu naučnu klasifikaciju sa potpuno istim nazivima u
svim udžbenicima.
Fenološka podela koju koristi slovenačka Agencija za životnu
sredinu (ARSO), a koja obuhvata 10 fenoloških godišnjih doba.
Važno je znati: fenološka godišnja
doba određuju se prema pojavi karakterističnih promena kod biljaka, a njihovi
datumi nisu stalni.
Opis
svih deset sezona
1. Predproleće – cvetaju
visibaba, leska, dren i iva. To su prvi znaci buđenja prirode posle zime.
2. Rano proleće – cvetaju
ljubičica, jagorčevina, podbel i forzicija. Pojavljuju se prvi zeleni izdanci.
3. Pravo proleće – cvetaju
voćke, jorgovan i narcisi. Drveće lista, a priroda postaje sve zelenija.
4. Rano leto – cvetaju
šmarnica, perunika i božur. Trave rastu i počinju da cvetaju.
5. Pravo leto – biljke su u
punom razvoju, cvetaju brojne livadske vrste, a počinju da sazrevaju plodovi.
6. Pozno leto – sazrevaju
plodovi mnogih biljaka, poput kruške, ribizle i zove. Javljaju se i prvi znaci
prelaska ka jeseni.
7. Rana jesen – cvetaju
jesenji podlesak i jesenja anemona, a sazrevaju šipurak i plodovi gloga.
8. Prava jesen – cvetaju
jesenje astre i hrizanteme, sazrevaju plodovi pojedinih biljaka i počinju
izraženije jesenje promene.
9. Pozna jesen – breza
odbacuje lišće, a vegetacija se priprema za zimsko mirovanje.
10. Zima – većina biljaka
miruje, ali neke vrste, poput leske i zimskog viburnuma, mogu početi da
cvetaju.
Najvažnije
za pamćenje
- Proleće ima tri faze: predproleće, rano i pravo
proleće.
- Leto ima tri faze: rano, pravo i pozno leto.
- Jesen ima tri faze: rana, prava i pozna jesen.
- Zima je jedna faza.
Napomena: Ovo je konkretna desetodelna fenološka podela, a ne jedina
univerzalna klasifikacija. U stručnim izvorima postoje i podele na osam
perioda.
Ovo je sada zasnovano na konkretnim
fenološkim pokazateljima, a ne na proizvoljnom nabrajanju godišnjih doba.
Nedostaje
najvažnija razlika: zona otpornosti nije isto što i zona uzgoja.
Za potpuno razumevanje moje baštenske klime
postoje još tri klasifikacije:
1.
USDA 7a – zimska otpornost biljaka.
2.
Köppenova
klimatska klasifikacija – tip
klime, raspored temperatura i padavina.
3.
AHS Heat
Zone – broj dana godišnje sa
temperaturama iznad 30 °C.
A za planiranje setve posebno su važni:
·
dužina
vegetacionog perioda;
·
prosečni datumi
poslednjeg i prvog mraza;
·
temperatura
zemljišta;
·
dužina dana.
Dakle, 7a je samo jedan deo klimatske slike.
USDA zona 7a postoji u
mnogim delovima sveta, ne samo u Srbiji.
Primeri područja koja imaju zone 7a:
·
SAD: delovi Virdžinije, Pensilvanije, Ohaja, Tenesija i
Oregona.
·
Velika
Britanija: hladniji unutrašnji i
severniji predeli.
·
Evropa: pojedini kontinentalni i planinski predeli Francuske,
Nemačke, Češke i Poljske.
·
Japan: pojedini hladniji unutrašnji predeli.
·
Kanada: delovi južnog Ontarija.
Važno: to ne znači da su te oblasti klimatski
iste kao kod nas. Zajedničko im je samo približno isti raspon ekstremnih
zimskih temperatura.
USDA podelu na zone napravilo je Ministarstvo
poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Agriculture
– USDA).
Prvi sistem je objavljen 1960.
godine, a kasnije je više puta prerađivan i dopunjavan.
Razlog za njegovo nastajanje bio je
vrlo praktičan: da bi baštovani, rasadničari i poljoprivrednici znali koje
višegodišnje biljke, drveće i ukrasne vrste mogu da prežive zimske hladnoće na
određenom području.
Međutim, postoji jedna važna
istorijska pojedinost: USDA nije izmislio samu ideju klimatskih zona za biljke.
- 1927.
Alfred Rehder iz Arnold Arboretuma na Harvardu napravio je jednu od prvih
mapa otpornosti biljaka na hladnoću.
- 1938.
Donald Wyman je razvio novu verziju.
- 1960.
USDA je objavio svoj prvi zvanični sistem sa deset temperaturnih zona.
- 1990.
Uvedene su podele na podzone a i b.
- 2012.
Mapa je značajno unapređena novijim meteorološkim podacima i preciznijom
obradom terena.
Suština: Ovaj sistem nije napravljen da kaže kada treba sejati
paradajz ili grašak, već da odgovori na jedno osnovno pitanje: koliko zimskog
mraza određena biljka može da podnese?
Zato je važno razumeti šta zona 7a
govori, ali i šta ne govori.
USDA zona 7a govori ti jednu vrlo određenu
stvar: koliko hladnu zimu biljka može da preživi na otvorenom.
Ali ne govori ti sve o uslovima u kojima će
ta biljka rasti.
ŠTA TI GOVORI:
·
Koliki se
ekstremni zimski minimum očekuje: od -15 do -17,8 °C.
·
Koliko su zime u
proseku oštre u određenom području.
·
Koje višegodišnje
biljke imaju odgovarajuću otpornost na zimski mraz.
·
Kako da uporediš
zimsku otpornost biljaka iz različitih krajeva sveta.
ŠTA TI NE GOVORI:
·
Kada treba da
seješ.
·
Kada će se
zemljište zagrejati.
·
Kada će nastupiti
poslednji prolećni mraz.
·
Koliko će trajati
leto.
·
Koliko će biti
kiše i snega.
·
Koliko će biti
vreli letnji dani.
·
Koliko će trajati
vegetacioni period.
·
Da li će biljka
uspevati na tvom zemljištu.
A evo i najvažnije razlike:
Zona 7a ne znači da će svaka zima u mom vrtu
imati temperaturu od -17 °C. To je statistički temperaturni pokazatelj, a ne
prognoza niti apsolutna granica.
Drugim rečima: zona ti govori kakvu hladnoću
biljka treba da izdrži, ali ne i kakav će život imati u tvojoj bašti.
Dakle, USDA sistem ima 13 zona, od 1 do 13, a ne samo 10 u
današnjoj verziji.
Svaka zona ima dve podzone: a i b.
Pravilo je:
·
Što je broj
manji, klima je hladnija.
·
Što je broj veći,
klima je toplija.
·
Zona 1
predstavlja najhladnije uslove.
·
Zona 13
predstavlja najtoplije uslove.
Dakle, veći broj ne znači ekstremniju
hladnoću, već blaže zime.
Moja 7a nalazi se približno na sredini temperaturne
skale.
Za moju zonu 7a, važno je da
razumem još nekoliko stvari koje se često previde.
1. Zona 7a nije garancija
preživljavanja.
Ona se zasniva na prosečnom godišnjem ekstremnom minimumu tokom 30-godišnjeg
perioda. Pojedinačna zima može biti znatno hladnija.
2. Korenski sistem i nadzemni deo ne
podnose uvek istu hladnoću.
Biljka može izgubiti nadzemni deo, a da koren preživi i ponovo potera u
proleće.
3. Sneg je prirodni izolator.
Isti mraz može imati sasvim drugačije posledice na zemljištu prekrivenom snegom
i na golom, smrznutom zemljištu.
4. Zimski vetar pojačava isušivanje.
Zimzelene biljke mogu stradati od gubitka vode čak i kada temperatura nije
ekstremno niska.
5. Važna je aklimatizacija.
Biljke se postepeno pripremaju za zimu. Naglo zahlađenje posle toplog perioda
može izazvati veća oštećenja.
6. Vlažnost zemljišta je važna.
Previše mokro zemljište, naročito uz mraz, može oštetiti korenje.
7. Mikroklima može promeniti uslove
tvoje bašte.
Zaklonjen položaj, južna ekspozicija, dolina ili uzvišenje mogu stvoriti
značajne razlike čak i unutar iste USDA zone.
8. Oznaka 7a nije isto što i
otpornost svake sorte.
Dve sorte iste vrste mogu imati različitu otpornost na hladnoću.
Jedna važna stvar za pamćenje: USDA 7a opisuje zimsku hladnoću područja, ali ne
opisuje sve opasnosti zime. Za biljku su važni i trajanje mraza, smenjivanje
toplih i hladnih perioda, vetar, sneg i stanje zemljišta.
Zamisli da je zima i da termometar pokazuje
–16 °C. To je temperatura koja pripada granicama moje zone 7a.
Ali nije dovoljno znati samo taj broj.
1. Nije isto jedan dan na –16 °C i
sedam dana na –8 °C.
Biljka može preživeti kratkotrajan jak mraz,
a pretrpeti ozbiljna oštećenja tokom dugotrajnog smrzavanja.
2. Nije isto kada mraz dođe u
novembru i u februaru.
U novembru su biljke uglavnom već ušle u
zimsko mirovanje. U februaru, posle toplijih dana, neke mogu početi da se bude.
Ako tada naiđe jak mraz, pupoljci mogu stradati.
3. Nije isto kada ima snega i kada ga
nema.
Ako je zemlja prekrivena snegom, koren je
zaštićen. Ako je zemlja gola, a temperatura duboko ispod nule, koren je
izloženiji smrzavanju.
4. Nije isto da li je bašta u dolini
ili na uzvišenju.
Hladan vazduh se sliva i zadržava u nižim
predelima. Zato bašta u dolini može imati jači mraz nego bašta na blagoj
padini, čak i kada su udaljene svega nekoliko stotina metara.
5. Nije isto da li je biljka suva ili
dobro snabdevena vodom.
Zimzelena biljka može se osušiti tokom zime
jer gubi vodu preko listova, dok smrznuto zemljište ne dozvoljava korenu da je
nadoknadi.
Šta to znači za moju zonu 7a?
Oznaka 7a ti kaže da treba da računaš na
mogućnost veoma hladnih zimskih minimuma, ali ne opisuje svaki zimski dan.
Zato dve bašte u istoj zoni 7a mogu imati
sasvim različite rezultate.
Najvažnije: zona je temperaturna
klasifikacija područja, a mikroklima je stvarni život tvoje bašte.
Mikroklima je klima jednog malog
prostora, odnosno konkretnih uslova koje ima baš tvoja bašta.
Možeš imati USDA zonu 7a, ali dva
dela iste bašte mogu imati različitu mikroklimu.
Šta
stvara mikroklimu?
1.
Položaj
terena – dolina, ravnica, padina ili
uzvišenje.
2.
Sunce – južna strana dobija više toplote, severna manje.
3.
Vetar – otvoren prostor se brže hladi i isušuje.
4.
Zidovi i
ograde – akumuliraju toplotu i štite od
vetra.
5.
Drveće – pravi hlad i smanjuje temperaturne oscilacije.
6.
Voda – blizina reke ili potoka može uticati na vlagu i lokalne
temperature.
7.
Zemljište – vlažno, suvo, peskovito i glinovito zemljište različito
primaju i zadržavaju toplotu.
Primer
u mojoj bašti
Uz južni zid
Toplije, zaštićenije mesto. Zemlja
se ranije zagreva, ali biljke mogu ranije krenuti u vegetaciju.
Ispod drveća
Više senke, manje direktnog sunca,
često sporije zagrevanje zemljišta.
U najnižem delu bašte
Hladan vazduh može da se sliva i
zadržava, pa se tu mraz javlja ranije i duže traje.
Zašto je ovo važno?
Zato što moja bašta nije samo zona
7a. Ona ima svoju malu, posebnu klimu koja može biti toplija ili hladnija od
okolnog područja.
I upravo mikroklima često odlučuje
kada ću moći da počnem setvu na pojedinim mestima.
Da. Nedostaje još nekoliko važnih stvari da
bi slika zone 7a bila potpuna.
1. Kako se zona računa
Ne računa se prosečna zimska temperatura, već
prosečna vrednost najniže temperature zabeležene u svakoj godini tokom
30-godišnjeg klimatskog perioda.
2. Koliko je široka zona 7a
Njen temperaturni raspon iznosi 2,8 °C (od
–15 do –17,8 °C). Zona 7b je sledećih 2,8 °C toplija.
3. Zona nije nepromenljiva
Klimatske promene i novi meteorološki podaci
mogu pomeriti granice zona. USDA je zato 2012. obnovio svoju mapu koristeći
noviji tridesetogodišnji period.
4. Zona 7a nije isto što i klimatska
oblast
Ona je samo temperaturna klasifikacija. Ne
govori da li je područje kontinentalno, planinsko ili mediteransko.
5. Važno je znati i ekstremnu
otpornost sorte
Kada kupuješ seme, lukovice, sadnice ili
višegodišnje biljke, oznaka zone govori ti o njihovoj zimskoj otpornosti, ali
ne garantuje uspešno prezimljavanje u svakom položaju.
Jedna važna napomena: oznaku 7a treba posmatrati kao polaznu procenu dok se
ne proveri na odgovarajućoj temperaturnoj karti za konkretnu lokaciju.
Ali, na
kesicama semena uglavnom neću pronaći USDA oznaku zone. Ona se mnogo češće
koristi za višegodišnje biljke, voćke, ukrasno drveće i žbunje.
Kod semena povrća proizvođači obično navode:
·
vreme setve;
·
temperaturu
klijanja;
·
vreme
rasađivanja;
·
dužinu
vegetacije;
·
otpornost na
hladnoću ili toplotu.
Zato je USDA 7a koristan podatak za
razumevanje klimatskih uslova, ali nije dovoljan da odredimo datum setve.
Nisu
svi sistemi prilagođeni svim državama.
USDA zone su američki sistem koji se danas
koristi međunarodno kao zajednički jezik za poređenje otpornosti biljaka na
zimske temperature.
U Srbiji se u poljoprivredi češće koriste
lokalni meteorološki podaci, datumi mrazeva, temperatura zemljišta i
vegetacioni period.
Dakle, biljke ne poznaju državne granice, ali
baštovani moraju poznavati lokalnu klimu.
(napisano pomoću AI)
.jpg)
Коментари
Постави коментар