VANDANA SHIVA…

 

 

Vandana Shiva (rođena 5 novembra 1952) indijska je znanstvenica, ekološka aktivistica, zagovornica suvereniteta hrane, ekofeministkinja i autorica antiglobalizacijskih dela. Shiva, sa sedištem u Delhiju, napisala je više od 20 knjiga. Često je nazivaju "Gandhi žitarica" ​​zbog njenog aktivizma povezanog s anti-GMO pokretom.

Shiva je jedna od čelnica i članica odbora Međunarodnog foruma o globalizaciji (s Jerryjem Manderom, Ralphom Naderom i Helenom Norberg-Hodge) i figura antiglobalizacijskog pokreta. Zalagala se za mnoge tradicionalne prakse, kao u svom intervjuu u knjizi “Vedska ekologija” (od Ranchor Primea). Članica je znanstvenog odbora Fundacion IDEAS, think tanka Španske socijalističke stranke. Takođe je članica Međunarodne organizacije za participativno društvo.

Rani život i obrazovanje

Vandana Shiva rođena je u Dehradunu. Njen otac bio je šumar, a majka poljoprivrednica s ljubavlju prema prirodi. Obrazovala se u srednjoj školi St. Mary's Convent u Nainitalu i u samostanu Isusa i Marije u Dehradunu.

Shiva je studirala fiziku na Sveučilištu Punjab u Chandigarhu, gde je diplomirala 1972 godine. Nakon kratkog boravka u Atomskom istraživačkom centru Bhabha, preselila se u Kanadu kako bi 1977 godine magistrirala filozofiju znanosti na Sveučilištu Guelph, gde je napisala tezu pod naslovom "Promene u konceptu periodičnosti svetlosti". Godine 1978 završila je i doktorirala filozofiju na Sveučilištu Western Ontario, fokusirajući se na filozofiju fizike. Njena disertacija pod naslovom "Skrivene varijable i lokalnost u kvantnoj teoriji" raspravljala je o matematičkim i filozofskim implikacijama teorija skrivenih varijabli koje izlaze izvan dosega Bellovog teorema. Kasnije je nastavila s interdisciplinarnim istraživanjem u znanosti, tehnologiji i politici zaštite okoliša na Indijskom institutu za znanost i Indijskom institutu za menadžment u Bangaloreu.

Karijera

Vandana Shiva opširno je pisala i govorila o napretku u područjima poljoprivrede i hrane. Prava intelektualnog vlasništva, bioraznolikost, biotehnologija, bioetika i genetski inženjering su među područjima u kojima se Shiva borila kroz aktivističke kampanje. Pomagala je organizacijama Zelenog pokreta u Africi, Aziji, Latinskoj Americi, Irskoj, Švajcarskoj i Austriji u protivljenju napretku u razvoju poljoprivrede putem genetskog inženjeringa.

Godine 1982 osnovala je Istraživačku zakladu za znanost, tehnologiju i ekologiju. To je dovelo do stvaranja Navdanye 1991, nacionalnog pokreta za zaštitu raznolikosti i integriteta živih resursa, posebno domaćeg semena, promovisanje organske poljoprivrede i poštene trgovine. Navdanya, što u prevodu znači "Devet semenki" ili "Novi dar", inicijativa je RFSTE-a za edukaciju poljoprivrednika o prednostima održavanja raznolikih i individualiziranih useva umesto prihvaćanja ponuda proizvođača monokulturne hrane. Inicijativa je osnovala preko 40 banaka semena širom Indije kako bi pružila regionalne prilike za raznoliku poljoprivredu. Godine 2004 Shiva je pokrenula Bija Vidyapeeth, međunarodni koledž za održivi život u dolini Doon, Uttarakhand, u saradnji sa Schumacher Collegeom u Velikoj Britaniji.

U području prava intelektualnog vlasništva i bioraznolikosti, Shiva i njen tim u Istraživačkoj zakladi za znanost, tehnologiju i ekologiju osporili su biopiratstvo neema, basmatija i pšenice.

Godine 1990 napisala je izveštaj za FAO o ženama i poljoprivredi pod naslovom "Većina poljoprivrednika u Indiji su žene". Osnovala je rodnu jedinicu u Međunarodnom centru za razvoj planina (ICIMOD) u Katmanduu i bila je osnivačica odbora Ženske organizacije za okoliš i razvoj (WEDO). Godine 1993 dobila je nagradu Right Livelihood Award, nagradu koju je ustanovio švedsko-nemački filantrop Jakob von Uexkull.

Shivina knjiga “Making Peace With the Earth” (Skalpanje mira sa Zemljom) raspravlja o bioraznolikosti i odnosu između zajednica i prirode. „Sukladno tome, ona uništavanje prirodne bioraznolikosti povezuje s demontažom tradicionalnih zajednica - onih koje 'razumeju jezik prirode'“. David Wright je u recenziji knjige napisao da za Shivu „Selo postaje simbol, gotovo metafora za 'lokalno' u svim narodima“.

Shiva je takođe bila savetnica vladama u Indiji i inozemstvu, kao i nevladinim organizacijama, uključujući Međunarodni forum o globalizaciji, Organizaciju za ženski okoliš i razvoj te Mrežu Trećeg sveta. Predsedava Komisijom za budućnost hrane koju je osnovala Regija Toskana u Italiji i članica je Znanstvenog odbora koji je savetovao bivšeg premijera Zapatera u Španiji. Shiva je članica Upravnog odbora Indijske narodne kampanje protiv WTO-a. Većnica je Veća za budućnost sveta. Shiva je članica Odbora indijske vlade za organsku poljoprivredu. Sudelovala je u projektu Burza vizija 2007 godine.

Godine 2021 savetovala je vladi Šri Lanke da zabrani anorganska gnojiva i pesticide navodeći: "Ova odluka će definitivno pomoći poljoprivrednicima da postanu prosperitetniji. Korišćenje organskih gnojiva pomoći će u osiguravanju poljoprivrednih proizvoda bogatih hranjivim tvarima, a istovremeno će zadržati plodnost zemlje." Politika primenjena preko noći, s glavnim ciljem uštede državnih deviznih računa za uvozna gnojiva, uzrokovala je krizu sa značajnim smanjenjem poljoprivredne proizvodnje u nekoliko sektora, posebno pogodivši industriju čaja i smanjenjem prinosa riže za trećinu. Zabrana je ukinuta sedam meseci kasnije.

Aktivizam

Njen rad na poljoprivredi započeo je 1984 nakon nasilja u Punjabu i katastrofe u Bhopalu uzrokovane curenjem plina iz tvornice za proizvodnju pesticida Union Carbidea. Njen studij za Sveučilište UN doveo je do objavljivanja njene knjige “Nasilje zelene revolucije”.

U intervjuu s Davidom Barsamianom, Shiva tvrdi da je paket hemikalija za seme koji promoviše zelena revolucija u poljoprivredi iscrpio plodno tlo i uništio žive ekosisteme. U svom radu Shiva navodi podatke koji navodno pokazuju da danas postoji preko 1400 pesticida koji mogu ući u prehrambeni sistem širom sveta.

Shiva je osnivačica Veća za budućnost sveta (WFC). WFC je osnovan 2007 "kako bi govorio u ime političkih rešenja koja služe interesima budućih generacija". Njihov primarni fokus bio je na klimatskoj sigurnosti.

Podržava da se zločin ekocida uvede pred Međunarodni kazneni sud navodeći da "Ideal neograničenog rasta vodi do neograničenih kršenja prava Zemlje i prava prirode. To je ekocid".

Sloboda semena

Vandana podržava ideju slobode semena, odnosno odbacivanje patenata za nove biljne linije ili kultivare. Vodila je kampanju protiv provedbe sporazuma WTO-a o pravima intelektualnog vlasništva vezanim uz trgovinu (TRIPS) iz 1994, koji proširuje opseg patenata kako bi uključio oblike života. Shiva je kritizirala sporazum zbog bliskih veza s korporativnim sektorom i otvaranja vrata daljnjim patentima na život. Shiva naziva patentiranje života 'biopiratstvom' i borila se protiv pokušaja patentiranja nekoliko autohtonih biljaka, poput basmatija. Godine 2005 Shivina organizacija bila je jedna od tri organizacije koje su dobile 10-godišnju bitku u Evropskom patentnom uredu protiv biopiratstva riže Neem od strane američkog Ministarstva poljoprivrede i korporacije WR Grace. Godine 1998 Shivina organizacija Navdanya započela je kampanju protiv biopiratstva riže basmati od strane američke korporacije RiceTec Inc. Godine 2001, nakon intenzivne kampanje, RiceTec je izgubio većinu svojih zahteva za patent.

Zlatna riža

Shiva se snažno protivi zlatnoj riži, vrsti riže koja je genetski modifikovana za biosintezu beta-karotena, prekursora vitamina A. Shiva tvrdi da je zlatna riža više štetna nego korisna u svom objašnjenju onoga što naziva "prevarom sa zlatnom rižom": "Nažalost, riža s vitaminom A je prevara i doneće daljnje sporove oko genetskog inženjeringa biljaka gde se čini da su vežbe odnosa s javnošću zamenile znanost u promociji neproverene, nedokazane i nepotrebne tehnologije... Ovo je recept za stvaranje gladi i pothranjenosti, a ne za njihovo rešavanje." Adrian Dubock kaže da je zlatna riža jeftina kao i ostale vrste riže, a nedostatak vitamina A najveći je razlog slepoće i uzrokuje 28% globalne smrtnosti predškolske dece. Shiva je tvrdila da žene u Bengalu uzgajaju i jedu 150 zelenih riža koje mogu učiniti isto, dok konsultant za okoliš Patrick Moore sugeriše da većina od ove 250 miliona dece ne jede puno više od zdele riže dnevno. U izveštaju iz 2013 godine pod nazivom "Ekonomska moć opozicije Zlatnoj riži", dva ekonomista, Wesseler i Zilberman sa Sveučilišta u Münchenu i Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, izračunali su da je odsutnost Zlatne riže u Indiji uzrokovala gubitak više od 1,4 miliona života u prethodnih deset godina.

GM, Indija i samoubistva

Glavni članak: Samoubistva poljoprivrednika u Indiji i GM usevi

Prema Shivi, "Vrtoglavi rast cena semena u Indiji doveo je do toga da su mnogi poljoprivrednici zaglavljeni u dugovima i okreću se samoubistvu". Stvaranje monopola nad semenom, uništavanje alternativa, naplata superprofita u obliku tantijema i sve veća ranjivost monokultura stvorili su kontekst za dug, samoubistva i agrarne probleme. Prema podacima indijske vlade, gotovo 75 posto ruralnog duga posledica je kupljenih inputa. Shiva tvrdi da dug poljoprivrednika raste kako raste profit GMO korporacija. Prema Shivi, upravo u tom sistemskom smislu GM seme je seme samoubistva.

Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike (IFPRI) dva je puta analizirao akademske članke i vladine podatke te zaključio da dolazi do smanjenja i da nema dokaza o "ponovnom porastu" samoubistava poljoprivrednika.

Ekofeminizam

Shiva igra važnu ulogu u globalnom ekofeminističkom pokretu. Prema njenom članku iz 2004 godine, Osnaživanje žena, održiviji i produktivniji pristup poljoprivredi može se postići ponovnim uspostavljanjem sistema poljoprivrede u Indiji koji je više usmeren na angažovanje žena. Ona se zalaže protiv prevladavajuće "patrijarhalne logike isključenja", tvrdeći da bi sistem usmeren na žene bio veliko poboljšanje. Veruje da ekološko uništenje i industrijske katastrofe ugrožavaju svakodnevni život, a održavanje tih problema postalo je ženska odgovornost.

Cecile Jackson kritizirala je neke od Shivinih stavova kao esencijalističke.

Shiva je 1993 godine zajedno s "nemačkom anarhisticom i radikalnom feminističkom sociologinjom" Marijom Mies napisala knjigu Ekofeminizam. U njoj je zapadni i južnjački feminizam kombiniran s "ekološkim, tehnološkim i feminističkim pitanjima, a sve to pod nazivom ekofeminizam". Ove teorije kombiniraju se kroz celu knjigu u esejima Shive i Mies.

Stefanie Lay opisala je knjigu kao zbirku eseja koji podstiču na razmišljanje, ali je u njoj pronašla i nedostatak novih ekofeminističkih teorija i savremenih analiza, kao i "općenito nepriznavanje rada drugih".

Istraga Indijskog obaveštajnog ureda

U junu 2014 indijski i međunarodni mediji izvestili su da su Navdanya i Vandana Shiva imenovane u procurelom, poverljivom izveštaju Indijskog obaveštajnog ureda (IB), koje je pripremljeno za Ured indijskog premijera.

Procureli izveštaj navodi da kampanje indijskih nevladinih organizacija poput Navdanye ometaju rast i razvoj Indije. U svom izveštaju, IB je naveo da indijske nevladine organizacije, uključujući Navdanyu, primaju novac od stranih donatora pod "dobrotvornim ruhom" kampanje za ljudska prava ili ravnopravnost žena, ali umesto toga koriste novac u "zločeste svrhe". „Ovi strani donatori vode lokalne nevladine organizacije da daju terenske izveštaje koji se koriste za izgradnju ugleda protiv Indije i služe kao alati za strateške vanjskopolitičke interese zapadnih vlada“, navodi se u izveštaju IB-a.

Kritike

Istraživački novinar Michael Specter, u članku u The New Yorkeru od 25 avgusta 2014 pod nazivom „Seme sumnje“, izrazio je zabrinutost zbog niza Shivinih tvrdnji u vezi s GMO-ima i nekim njenim metodama kampanje. Napisao je: „Shivin apsolutizam o GMO-ima može je odvesti u čudnim smerovima. Godine 1999 deset hiljada ljudi je ubijeno, a milioni su ostali bez domova kada je ciklon pogodio istočnu obalnu državu Indije Orissu. Kada je američka vlada poslala žito i soju kako bi pomogla u prehrani očajnih žrtava, Shiva je održala konferenciju za novinare u New Delhiju i rekla da je donacija dokaz da 'Sjedinjene Države koriste žrtve Orisse kao pokusne kuniće' za genetski modificirane proizvode, iako nije spomenula da su ti isti proizvodi odobreni i konzumirani u Sjedinjenim Državama. Takođe je pisala međunarodnoj humanitarnoj agenciji Oxfam kako bi rekla da se nada da ne planiraju slati genetski modificiranu hranu kako bi prehranili izgladnele preživele.“

Shiva je odgovorila da je Specter „loše informisan“ i da „za zapisnik, otkad sam 1999 tužila Monsanto zbog njihovih ilegalnih ispitivanja Bt pamuka u Indiji, primala sam pretnje smrću“, dodajući da je „usklađeni PR napad na mene poslednje dve godine od Lynasa, Specter i jednako glasna Twitter grupa znak su da globalno ogorčenje protiv kontrole nad našim semenom i hranom, koju provodi Monsanto putem GMO-a, izaziva paniku u biotehnološkoj industriji." David Remnick, urednik New Yorkera, odgovorio je objavljivanjem pisma u kojem podržava Specterov članak.

Slučajevi plagijata istaknuti su protiv Shive. Birendra Nayak primetila je da je Shiva doslovno prepisala članak iz 1996 u Voice Gopalpuru u svojoj knjizi iz 1998 “Jača od čelika”, te da je 2016 plagirala nekoliko odlomaka članka S. Faizija o pitanju Plachimada/Coca-Cola objavljenom u The Statesmanu.

Novinar Keith Kloor, u članku objavljenom u Discoveru 23 oktobra 2014 pod naslovom "Bogata privlačnost seljačkog prvaka", otkrio je da Shiva naplaćuje 40 000 dolara po predavanju, plus avionsku kartu poslovne klase iz New Delhija. Kloor je napisao: "Često je proglašavaju neumornom 'braniteljicom siromašnih', nekim ko je hrabro zauzeo stav među seljacima poljoprivrednicima u Indiji. Međutim, treba napomenuti da ova prvakinja potlačenih ne živi baš seljačkim načinom života."

Stewart Brand u knjizi Whole Earth Discipline opisao je neke od Shivinih izjava kao pseudoznanstvene, nazivajući njena upozorenja o "naslednoj sterilnosti" (Stolen Harvest, 2000) "biološki nemogućim", ali i plagijatom Geri Guidetti, vlasnice tvrtke za dobavljače semena Ark Institute, te "odvlačenjem pažnje" stvorenim napuhivanjem potencijala terminatorskih gena na temelju jednog patenta iz 1998 dodeljenog američkoj tvrtki. Brand je takođe kritizirao stav anti-GMO aktivista, uključujući Shivu, koja je prisilila zambijsku vladu da odbije međunarodno donirani kukuruz 2001-2002 jer je bio "otrovan", kao i tokom ciklonske katastrofe u Indiji. U vezi s potonjim, Shiva je tvrdila da se "izvanredna situacija ne može koristiti kao tržišna prilika", na što je Brand odgovorio: "Svako ko potiče druge ljude da gladuju iz principa trebao bi i sam deo gladovanja učiniti". Godine 1998 Shiva je takođe protestvovala protiv programa Bt pamuka u Indiji, nazivajući ga "semenom samoubistva, semenom ropstva, semenom očaja", tvrdeći da štiti poljoprivrednike. Međutim, restriktivni zakoni uspostavljeni u Indiji pod anti-GMO lobiranjem doveli su do raširenog "piratstva semena" na lokalnoj razini gde su indijski poljoprivrednici ilegalno sadili seme Bt pamuka i Bt brinjala, dobijeno ili s eksperimentalnih plantaža ili iz Bangladeša (gde se legalno sadi) zbog povećanog prinosa i smanjene upotrebe pesticida. Od 2005 godine preko 2,5 miliona hektara bilo je zasađeno "neslužbenim" Bt pamukom u Indiji, o čemu je Noel Kingsbury rekao:

Shivina "Operacija Cremate Monsanto" spektakularno je propala, njen anti-GM stav posuđen od zapadnih intelektualaca nije postigao napredak kod indijskih poljoprivrednika, koji su pokazali da nisu pasivni primatelji ni tehnologije ni propagande, već mogu preuzeti aktivnu ulogu u oblikovanju svojih života. Ono što su učinili možda je i istinski subverzivnije od multinacionalnog kapitalizma od svega što su protivnici GM-a ikada uspeli —  Noel Kingsbury, Hibrid: Povest i znanost o uzgoju biljaka (2009).

U Indiji su poljoprivrednici koji su ilegalno sadili GM useve na kraju formirali pokret Shetkari Sanghatana, pozivajući na reformu restriktivnih zakona stvorenih pod anti-GMO lobiranjem, a od 2020 godine procenjuje se da je 25% uzgojenog pamuka GM.

Znanost kao nasleđe eksploatacije

Shiva je više puta javno opisala znanost kao "vrlo uzak, patrijarhalni projekat" koji postoji samo "kratko razdoblje povesti" i tvrdila da "znanošću nazivamo ono što je mehanističko i redukcionističko". Ona osuđuje "vrstu znanosti" koju su "Bacon, Descartes i drugi, koji se nazivaju 'očevima moderne znanosti', stvorili", jer znanstvenici, kako ona tvrdi, "proglašavaju prirodu mrtvom", a zatim koriste "mehanistički način" da je analiziraju. Shiva pripisuje takozvani znanstveni napredak poslednjih stoleća napretku kapitalizma, vremenu kada je novoj eksploataciji bilo potrebno znanje koje bi je opravdalo. U svom govoru pred Evropskim parlamentom 8 marta 2017, Shiva je izjavila da je "uspon maskulinističke znanosti s Descartesom, Newtonom i Baconom doveo do dominacije redukcionističke mehanističke znanosti i podjarmljivanja sustava znanja koji se temelje na međusobnim vezama i odnosima", znanja, tvrdila je, koje "uključuje sve autohtone sustave znanja i žensko znanje".

Film

Vandana Shiva intervjuirana je za niz dokumentarnih filmova, uključujući Freedom Ahead, Roshni; Deconstructing Supper: Is Your Food Safe?, The Corporation, Thrive, Dirt! The Movie, Normal is Over, i This is What Democracy Looks Like (dokumentarac o protestima WTO-a u Seattleu 1999) te Michael Moore i Jeff Gibbs Planet of the Humans.

Shivina usredotočenost na vodu uzrokovala je njeno pojavljivanje u nizu filmova na ovu temu. Među tim filmovima su "Ganga From the Ground Up", dokumentarac o problemima s vodom u reci Ganges; Blue Gold: World Water Wars Sama Bozza; dokumentarac Irene Salina Flow: For Love of Water (u konkurenciji na Sundance Film Festivalu 2008) i dokumentarac PBS NOW On Thin Ice.

Na temu genetski modificiranih useva, pojavila se u dokumentarcu Fed Up! (2002) o genetskom inženjeringu, industrijskoj poljoprivredi i održivim alternativama; te u dokumentarcu The World According to Monsanto, filmu francuske nezavisne novinarke Marie-Monique Robin.

Shiva se pojavila u dokumentarcu o Dalaj Lami pod nazivom Dalai Lama Renaissance.

Godine 2010, Shiva je intervjuirana u dokumentarcu o medonosnim pčelama i poremećaju kolapsa kolonija pod nazivom Kraljica Sunca.

Pojavljuje se u francuskim filmovima Demain i Solutions locales pour un désordre global.

Godine 2016 pojavila se u veganskom dokumentarcu H.O.P.E.: What You Eat Matters, gde je kritizirala industriju stočarstva i prehranu bogatu mesom.

Odabrani popis

Seme smrti: Razotkrivanje laži GMO-a, 2012

Još jedna priča o napretku, 2012

Farmer i njegov princ, 2013

Stvaranje slobode: Lutrija rođenja, 2013

Siromaštvo d.o.o., 2014

Prava cena, 2015, dokumentarac o brzoj modi i industriji odjeće

Planet ljudi, 2018

Popis žena godine BBC-a

Prepoznata je kao jedna od 100 žena BBC-a 2019 godine.

 

Izvor: “Wikipedia”

(prevod sa engleskog)