Пређи на главни садржај

10-11 SEPTEMBAR 2026…

 



 

Juče 10 septembra 2026 kupili smo novu vrtlarksu alatku (povoljno samo 3500 dinara sa čak 2 baterije uz nju) malu ručnu testeru na baterije tako da sam je ubrzo isprobala u zoni drvare i kokošinjca gde sam odsekla dve grane lešnika koje su inače tu smetale i tako baratm još jednom veštinom ili još jednom novom alatkom te  od sada ću sve smetajuće grane seći mnogo lakše i neuporedivo brže…

I onda ulazimo u novi posao, te kupljeno je potrebito gvožđe (posao koji smo planirali tek iduće godine o proleću, a koji i ne znamo koliko sve možemo postići finansijski dalje ali smo počeli) i tako uporedo sa radovima na fasadi radimo te dve donje a spoljašnje severne terase kao i istočni ulaz i kod njega mali kutak mami za sušenje veša. A kad se bude umorno od visokih merdevina radova na tlu na zemlji uvek ima koliko ti duša poželi – na kući uvek nešto fali nešto propadne nešto se popravlja nešto prepravlja nešto ulaže nešto doteže nešto zateže i nikad završetka nikad dosade a to je cena našeg konfora i svih užitaka kao i svih svelepota koje samo svoja kuća pruža...







Samo sam kupila oko 1 kg i 400 g jestivog krupnog belog luka u marketu što radim eto svake jeseni svakog meseca septembra i polagano se pripremam za setvu luka u “Hirošimi”. Nisam mnogo uložila ni potrošila oko 635 dinara i to je prvo jesenje ulaganje u setvu, dakle malo novca za luk a koliko sam dobre i krupne glavice dobila ovog leta koristeći ovakav sistem povoljne setve i prošle jeseni dokazalo se pokazalo...

Našeg luka crnog više nema u zalihama sve je potrošeno a ostalo je još samo malo oko dve šake našeg ljubičastog luka i sada se mora kupovati luk dok nekad tamo na zimu ne poraste dok ne stasa moj jesenji luk koji tek treba da kupim, a onda zasejem...

Potom smo kupile plavi patlidžan (cena po kilogramu 150 dinara) i dve kutije crvenih paprika jednu kutiju prve klase cena 200 dinara po kilogramu od koje sam rešila da napravim pinđur a druga kutija paprika jesu druga klasa po ceni od 150 dinara za kilogram koju ćemo samo ispeći u rerni smederevca (paprike na plotni zagorele ugljenisane neću više nikada tako peći)...

Dana 11 septembra 2026 tj. danas nabrala sam najpre dobre količine našeg paradajza od koga uzimam 2 kg koliko mi treba da napravm pinđur i radujem se što sam imala išta da odgajim i od toga bar trećinskim delom učestvujem u zimnici te napravim pinđur...

Dok sam ja kuvala pinđur i ukrčkala ga za svega sat i po vremena mama je uporedo u rerni smederevca ispekla kutiju paprika, koje smo kasnije zajedno ogulile i ohlađene spakovale  u zamrzivač...

Dobila sam 9 kg pinđura tačije 16 malih tegli što je inače 8 velikih i jednu veliku…

Tokom kuvanja sinula mi još jedna gastro ideja da sutra započnem radove na ajvaru jer hoću i to da napravi a to bih i danas počela i već sutra završila ali mi je danas zafalilo paprika (ajvar nije bio u planu) tako da sam odmah poručila još 10 kg crvenih paprika prve klase po 200 dinara za sutra...

Već u nedelju ajvar će biti gotov jer za njega je malo zahtevnija procedura a sutra mi samo predstoji pečenje crvenih paprika prve klase za ajvar, a dok se ispečene paprike budu cedile i mekavile pod najlon kesom ja imam mnogo novih planova i radova u sređivanju  “Hirošime” gde ću krčiti šišati biljke i spremati prostor za novu jesenju setvu što jedva čekam. A neke površine eto čistim načisto a neke biljke takođe čupam načisto. Jeste ima mnogo cvetova i pupoljaka ali to više nema snagu da raste i stasava dalje…

Dakle pinđur sam završila tako brzo tako lako sve do ručka a nakon ručka ja kuvam dalje pravim čuda, a kao prvo samlela sam na vodenici za meso onoj električnoj zahvaljujući kojoj pravim sva ova čuda jer nas vodenica odmeni zameni i sve ubrza neverovatno (da nema električne vodenice sigurno ručno da okrećem u besmisao ne bih imala volje kao decenijma unazad što jesam i zato ajvar dugo dugo nisam skuvala). Dakle, meljem sveže ubrane smokve kao i one što smo sakupljale svih ovih a naših prethodnih dana u zamrzivaču…

Brzo sam skuvala čak i džem od smokava te utrošila samo 2 kg šećera a dobila 8 velikih tegli i jednu malu džema koja je otišla na degustaciju – dobro je došso džem jer danss postimo. Tih 8 velikih tegli ide u špajz. I po prvi put nema dovoljno praznih teglica jer sve nam je već prepuno tako da smo juče priličan broj novih teglica morale da dokupimo – mala prazna teglica bez poklopca 35 dinara a velika 30 bez poklopca s tim da je poklopac i velikih i malih tegli po 10 dinara, zaključak male teglice su jako jako skupe a u njih stane duplo manje mase...

Nabrala sam 3 ljutačice malo pre u “Hirošimi” jer to želim da ubacim u ajvar te napravim jednu malo pikantniju ili ljutkastiju ili blago ljutkastu varijantu a pinđur sam ostavila izvorno slano slatkast...

Kiše nije bio ali je bilo zahlađenja i tek nakon 19 sati kiša se usudila da malo i kod nas pokupi silne prašine. A sve vreme sve ove dane kao i mesece kiša nas je obilazila i mimoilazila mada ne čudi kako smo eto sve uspevali...

Juče izjutra i jutros nisam čitala (od pola 8 sam napolju) ali zato svako veče nadoknadim tih jutarnjih propuštenih 50 stranica tako da ne trpi moje ništa a kad imam ovakve gastro izazove ili poduhvate onda neka svoja čitalačka jutra eto žrtvujem za veći viši plemenitiji smisao postojanja...

Itd…

 

 

 

Коментари

Популарни постови са овог блога

7 MAJ 2026…

    U gražu doterano 5 buntova a svaki po 20 metara dužine tako da uskoro može da počne ono najključnije, ono decenijama sanjano, te da se fino okonča naše zagrađivanje dvorišta sa dve veoma važne strane, jer na trećoj imamo još pripremnih radova i radnih zanimacije oko kapije i velikog ulaza (već imam viziju već imam prepune ruke posla a kako ću da sve te strane oplemenim sa mnogo čega živog te zasadim te ponovo oživim bolje nego ikada, jer vrt pobede “Hirošima” će tek da se budi da buja da raste)... Mama je jutros bila vredna te motikom zagrnula krompir koji se lepo pošumljava i raste (ja nisam zagovornik takvih okopavajućih motikastih metoda)... Nažalost, rovak mi je presekao još jednu papriku šilju desetu po redu i tako je moja šteta od rovka ili rovaka (ne znam koliko ih noću pravi nad biljkama pokolj) čak 1/5 kupljenih paprika. I vidim rupice te se zaledim vidim tragove te ih ignoršem vidim tunelčiće iz kojih izlaze u koje nestaju i neću ni da strašno zamislim ka...

9 MAJ 2026…

    Sinoć se ispadala baš dobra kiša, ali kiše može da padne još… Mama je jutros u “Hirošimi” posadila gde god je još imalo mesta ranog kupusa ditmar iz naše druge setve... Nažalost, primetim još jednu posustalu klonulu papriku šilju po donjoj levoj strani gde mi je rovak inače najviše uništio paprika te iščupam je blago i vidim jeste malo načeta malo presečena ali ima i dalje jako dobro živo korenje te vratim je nazad zatrpam ponovo tu paprika i verujem da će moći da se oporavi... Dok sadimo a danas obe sadimo mnogo toga rasađujemo sve što nam je pristiglo iz naše rasade mama primeti da se nešto miče ispod u zemlje te izvadi rovka a odna ga nogom zgnječi a ja ga stavim na policu da se osuši i kad bude ona opadajuća mesečeva mena napraviću od njega malo pepela tačnije kremiraću ga i posuti mu prah po “Hirošimi” i tako bi tim štajnerovskim magičnim ritualčićem trebala da sprečiv rovke za vjeki vjekov (amin!) da se ikad više pojave u mom tlu ili zemljištu... Kakva sr...

8 MAJ 2026…

    Jutros u vrtu pobede “Hirošima” naše najlepše iznenađenje – već se lepo fino nazire prvi plod krastavca, a ima ih još nekoliko komada… Danas nisam uradila baš ništa u “Hirošimi” (sada je sav moj fokus na dvorište, tačnije na ogradu), te dolažem sve za sutra zakidanje zaperaka i malo zalivanja malo rasađivanja tamo gde zatreba… Džinovsko drvo ili onaj mali žbunić koji narasra preko noći po nekoliko centimetara pregurao je u visnu 3 metra… Čitav dan mi otišao na neke druge stvari a onda na neku “dokolicu” na neko silno razmišljanje. I tek negde posle podne ili skoro pred smiraj dana sine mi super nova ideja da onu jednu liniju od 15 metra ili 6 polja između 7 stubova rešim sa polovnim crepom (a crepa nemam osim 9 komada bajinobaštanskog)... Onda sam nabavila 81 komad polovnog crepa “Toza Marković”, jer pred sobom sam imala novu zamišljenu setvenu liniju od 15 metara dužine (tu sam htela da stavim ogradu veštačku travu bar od 1,5 metar visine, ali nekad ću možda i...

TEČNO ORGANSKO GNOJIVO OD KOPRIVE 2024…

  Promenila sam taktiku pravljenja tečnog đubriva od žare, ali samo po vremenskom pitanju meseca u kome ga dakle pravim, spravljam, a nikako po pitanju načina na koji ga tako brzo napravim bez ikave mere… Koristim od prošle godine 2023 kraj leta ili početak lepe tople jeseni, tačnije povoljno vreme kada nabasam na dobar izvor koprive, pune semenki, da napravim tečno gnojivo, da brzo prevri, a ako ima više toplote završiće se sve mnogo pre, kao ove 2024, da sazri, da prestane penušanje, da se smiri, a nakon svega da naspem u balone, da prezimi u “Hirošimi”, da upije iz zemlje sve korisne podzemne energije, koje su najjače tokom zime, posebno u januaru negde, i tako ulazim spremna sa tečnim đubrivom u novu setvenu sedmu sezonu 2025, jer kad krene setva i rasađivanje, žara ponekad još ne krene u prirodi ili krene slabo, pa nema dovoljno toplote ponekad za nicanje, a onda pristignu te količine “kasno”, itd... Pravim prosto ovo tečno gnojivo: Uzmem veće belo burence, držim ga ...

VRT…

    “Vrt nije samo mesto; to je razgovor između zemlje i duše”...   (prevod sa engleskog)  

IZ MOJE BAŠTOVANSKE ARHIVE – DAN 23 MART 2024 SETVENE GODINE ŠESTE…

    Jedan neverovatno divan, a osunčan i vrlo kreativan rad, obojen u mastilo plavu boju, koja je na suncu i na fotografiji ispala neka druga nijansa plave boja. No, plavo je plavo… Plava uljana boja, univerzalna za drvo i metal, jedna konzerva od 750 ml, košta 470 dinara, a za 70 dinara skuplja od crvene boje, istih karakteritsika. I za sve moje današnje plave ili blue detalje otišla je jedna cela konzerva boje… Još sam imala danas novih ideja, a šta se moglo danas još obojiti u nešto drugo. Ako se odlučim, za još jednu novu boju biće to neka treća boja, a imam ideju da ofarbam drvo ili drvene stranice na najvećem setvenom boksu, najvećem bundevištu, gde će rasti moje bundeve, u boju bundeva, u narandžastu boju, ali moje ideje nailaze brzo na neku silu “otpora” počesto, jer biće da su preskupe, itd... Prvo sam u plavo ofarbala dve najnovije postavljene gume, od kojih je brzo ispala prelepa žardinjera, a kako za sada nameravam, tu ću da zasadim ipak cveće, mada ja brzo...

PRIČA O PUŽU GOLAĆU…

    Ovo je takođe priča Desanke Maksimović koja se zove ”Kako su pužu ukrali kuću”, a ta priča kaže dalje ovako: Živela jednom dva puža jedan pored drugoga i svaki je imao svoju kućicu na leđima. Bili su lenji i pasivni, mirni i neprimetni. Radije su uzeli ulogu posmatrača u životu. Dobro su čuvali svoje kuće i svuda su ih vukli sa sobom. Bili su jako obazrivi. Na njij   je stalno motrila jedna mala Zeba i mnogo im se rugala na toj svoj obazrivosti i predloži im jednog dana da ponesu sa sobom i ono svoje dvorištance jer i njega može neko da im ukrade. Oni su ovo trpeli i nisu pridavali mnogo pažnje Zebi. Noseći svoju kuću stalno na leđima imali su priliku i zgodu da zastanu gde god požele, te da u svojoj kući se odmore ili prespavaju. Ali jednoga dana jedan od ova dva puža sa kućicom se pokoleba i požele da krene po prvi put u šetnju bez svoje kućice, rešen da odbaci sav svoj teret i pođe oslobođen, rasterećen dalje. I dobro je pre odlaska zatvorio svoju malu kući...

TREĆEG DANA DECEMBRA 2024…

    Oko 10 sati jutros u “Hirošimi” izmereno 10,5 stepeni u plusu, a tamo sam našišala makazama, onaj sav preostali celer lišćar te time nahranila svoje koke nosilje, koje su nam danas dakle podarile ono jedno dragoceno jaje, koje sam ja pronašla, te imala tu najveću čast da ga svečano pokupim sa gnezda i da im kažem - HVALA... Popodne u dvorište došla su dva mala mačeta, jedno je sivkasto i tigrasto, verovatno plašljivo, kad je pobeglo, a drugo malo crno belo, preslatko, radoznalo, hrabro bilo je zainteresovano da se sprijatelji sa kokama nosiljama, te se odmah došunjalo hitro do žice, a koke su se uplašile od tako malog mečenceta, a ono je pokušavalo zatim da se provuče majušnom glavom kroz one žičane kockice… Čitav dana odmaram, kuvam ručak, malo da odmenim majku, jer je ona kuvala ovih dana, te malo da odmorim mozak od knjige, od filozofije, te kuvam ćureća ćufteta sa makaronama, a posle ručak uspevam slatko da zaspim, u svojoj tišini, sat vremena sam bogme sebi pr...

KAKO GOVORE TRAVE…

    Ovo je priča Desanke Maksimović, pod nazivom “Trave govore bakinim glasom”, u kojo je glavni junak ili ličnost o kojoj nam pripoveda veliki proučavalac biljaka i naučnik Josif Paničić, a ta priča kaže dalje ovako: Još kao mali dečak Josif Pančić voleo je da izučava travke, da posmatra prašnike unutar cveća, da izbroji koliko koja biljka ima listića, da začeprka te neku od biljaka iskopa sa čitavim busenom, a onda bi dolazio svojoj baki koju bi propitivao kako se koja biljka naziva. A kada bi ga baka poslala da je nešto posluša on bi se malo nestašno i znatiželjno “smetnuo” ili zaboravio na dobijeni zadatak te bi zastao tamo negde u polju ili livadu ili vrtu i tamo počinjao da uzabira cveće i istražuje biljke. Sve ga je to baš radovalo i opčinjavalo sve što ima veze sa biljkama, a kasnije i sa botanikom. Izučavo je ljutić, metvicu, aftušu, maslačak, itd. A kada je postao školarac u svom bloku povazdan je crtao biljke i tačno je znao da razlikuje cveće po njihovim boja...

8- 11 FEBRUAR 2026…

Juče, 7 februara 2026 negde predveče umrla je jedna slabunjava koka (nažalost bela leghorn naše prvo jato kljunova od oktobra 2024), a iz istog jata kunja nam još jedna pirgava amrok koka te mama očekuje i njeno skapavanje… Sada je naše jato spalo na 18 koka nosilja, ili na ukupno 24 grla (gubitak je u poređenju sa prethodna dva dana ipak duplo manji i na pomolu je prestanak neočekivanog udara – ništa večito ne traje posebno ne pomor)... Dana 8 februara 2026 nakon povratka iz šetnje rečnom obalom gde jako dražesno cvrkuću probuđene ptice, na stazici koja razdvaja “Hirošimu” i spoljašnji vrt zatekne me sukob dve mačke ili dva mačora ili mačke i mačora ne znam im polove uopštene su za mene mačke (pomislila sam pogrešno da je reč o udvaranju). Tačnije jedna šarena izvukla je pobedu, a jedna druga sa finom ogrlicom ona koja se neguje bolje. Sukobile su se preko zategnute žice, a onda je siva manja slabija odustala svativši da je pobeđena i povređena otrčala peko vrta, a šarena se sam...