Пређи на главни садржај

APRILSKI RASPONI 2024-25…

 



 

Da li sam za godinu dana išta unapredlia svoju avliju, da li sam poboljšala išta u svom dvorištu i na kraju zapitanih krajeva ili opet i opet na početku svog sedmog setvenog a ponovnog početka bar malo, barišta izmenila, pomerila, ali i da li sam nešto novo zasadila u svoj botanički raj i nešto novo jod dodala, osmislila...

U aprilu 2024 KOKO ŠINJAC je lebdeo samo negde daleko u nekim snovima, vizijama, a ovoga aprila 2025 sve je materijalizovano ipak, mada ne tako olako, jer ništa nije na ovom svetu napraviti i podići lako, čak ni jedan poveći kamen kojih u mojoj avliji ima mnogo…





Jesam – i unapredila, i poboljšala, izmenila, promenila, zasadila, dodala, osmislila...

Ponovo 2025 miriše na dosta novina…

I baš mnogo jesam uradila, napravila, pokrenula, okrenula, te neka su to samo neke moje beznačajne igre i trunke, ali one iz dana u dan postaju sve očiglednije, lepše...

Vratiću se samo jedan korak unazad u 2024 godinu sa kojom imam cilj da se usporedim u ovom promišljanju jednog jako hladnog i mrazovitog proleća 2025...





Prvoga aprila 2024 kakvo je bilo moje ili naše stanje pročitaću iz ovih svojih nekoliko fotografija, jer tu piše dobar deo moga svega a vrt je moj nešto poput moje najsmislenije natalne karte, za koju sam eto sposobna da je pročitam sama...

Najpre posmatram svoj ružičnjak, a sudeći po slikama ruže su u poređenju sa ovom godinom 2025 dosta manje bile 2024, a lišće je nekako bilo mršavije, kao i trava dakle…

Behar marele naše najdivnije višnje isto je tu prisutan kao i ove godine 2025…






Tu je i ona prva linija naših tulipana 9-10 komada. A ove godine te lale nisu nikle sve te ne znam zašto te ih je izniklo svega 5 više kao bokor s tim da iz svakog bokora niklo je po više lala a ne samo po jedna kao lani kada je inače bila njihova prva godina iznicanja, a sađene su u jesen 2023…

Ako usporedim istu lokaciju sa fotografije ovogodišnje a načinjene 2 aprila 2025 sve je bujnije, višlje, lepše, raskošnije, gušće, jer tu su iznikli i ucvetali svi naši šeboji te oni su ispunili te praznine oko ruža, a tu za njima izrastaju te će da procvetaju uskoro i mnogi turski karanfili...




Tu su i naše ljubičice pitome, krupne, jake koje su jako invanzivne u lepom smsilu te reči i sve je više tog ljubičastog cvetnog tepiha…

Ako uporedim sliku od 5 aprila 2025 sa prošlom godinom 2024 istog početnog aprilskog meseca vidim da je trava veća za nekoliko nijansi zelenog...

Dalje upoređujem drugu lokaciju onu ukraj drvare te ako se dobro pogleda ove godine 2025 sve je lepše nego prošle, mada i na prošlim postignućima sam sebi čovek treba pozavideti. Zona kod drvare 22 aprila 2024 imala je samo luk ljubičasti a bila je nešto uža i ograđena kamenom, a ove 2025 godine ta zona je lep rezulat proširenja od prošle godine, kada je ograđena crepom, te je propoznatljiva po svom novom izgledu  koji je sada po krasoti dobro ističe, a u tom jednom setvenom boksu, sada raste crni luk, crvena salata i rotkvice...





Dana 8 aprila 2024 naš početak spoljašnjeg vrta izgledao je drugačije, više je bio neka “cvetna zona”, mada je to zamišljeno kao lepa voćna zona prevashodno sa malo cveća, te ove 2025 imamo tu manje šeboja ove godine svega jedan preostali bokor mali ukraj stazice koja razdvaja vrt od “Hirošime”. Prošle godine šeboja je na početku vrta bilo mnogo, a onda smo šeboj uklonili, seme mu pokupili, da se tu zapati kao ove godine više voća - malina, zatim da crne ribizle dobiju svoj veći prostor ali i da rastu s čela te divne jagode (posađene prošle jeseni kao mali neizgledni mladari)...





Prošloga aprila 2024 godine centrala velika kamena kocka sa svojim krugom u sredini (u kome bujaju perunike narcisi i ljiljani) taj najlepši predeo oko majske trešnje izgledao je predivno sa puno šeboja koji je ove godine tu samo malo zalutao, sa nekoliko manjih zaostataka (prošle godine čistim šeboj i turski karanfil da unesem neke nove biljke – zapravo to su već višegodišnje drvenaste biljke i vreme je da dođe nešto svežije, novije, kupim im seme i to je sada onaj divni bujni rasad cveća u “Hirošimi”)…

Tu je i fotinija u svoj svojoj krasoti neoštećena mrazom 2024 kao ove 2025 godine…

Oslobođen je tako jedan ugao, te su dodavane prošle jeseni tu neke nove biljke, a sada je i tu drugačiji cvetni asortiman te više imamo novih lukovica poput šafrana, zumbula lala, kana, krinova – i svima im je ovo prva godina nicanja...




Jedna od kamenih kocki u kojoj rastu lekovite biljke ruzmarin, lavanda, žalfija, nana je isto tako očišćena 2024 od šeboja, a u sredini tu i dalje raste naša jedina ruža stablašica, dvobojna...

Dodata su još 3 nova manja kamena kruga...

I tako svako novo proleće ili svako novo godišnje doba kao i svaka nova godina ima nešto svoje po čemu se pamti, prepoznaje, razaznaje te ni jedna vrtlarska godina nije ista, jer svaka odskoči po nekoj sitnici ili detalju, izmeni, promeni, te uspeva da se uvek načini mali korak, iskorak unapred a kada protekne jedno lepo vreme od svega 6 celih vrtlarskih godina onda je po volji čoveku vrtlaru da upoređuje svoje uspomene, mene, ili sva svoja pamćenja…









Ove 2025 još nije košena avlija ali ako pogledam bolje slike od samo pre godinu dana primetim da je ipak bar jednom u 2024 pokošeno do ovog vremena – početak aprila...

Ako još bolje pogledam šta se dešavalo sve napolju – u spoljašnjem vrtu 2024 imali smo ne blato kao ove 2025, već mnogo veći i jači luk, kao i mnogo suvlje zemljište, više sunca, ali i više toplote…

I maline su više prošle godine na početku aprila olistale...

Itd...

 

 

Коментари

Популарни постови са овог блога

TEČNO ORGANSKO GNOJIVO OD KOPRIVE 2024…

  Promenila sam taktiku pravljenja tečnog đubriva od žare, ali samo po vremenskom pitanju meseca u kome ga dakle pravim, spravljam, a nikako po pitanju načina na koji ga tako brzo napravim bez ikave mere… Koristim od prošle godine 2023 kraj leta ili početak lepe tople jeseni, tačnije povoljno vreme kada nabasam na dobar izvor koprive, pune semenki, da napravim tečno gnojivo, da brzo prevri, a ako ima više toplote završiće se sve mnogo pre, kao ove 2024, da sazri, da prestane penušanje, da se smiri, a nakon svega da naspem u balone, da prezimi u “Hirošimi”, da upije iz zemlje sve korisne podzemne energije, koje su najjače tokom zime, posebno u januaru negde, i tako ulazim spremna sa tečnim đubrivom u novu setvenu sedmu sezonu 2025, jer kad krene setva i rasađivanje, žara ponekad još ne krene u prirodi ili krene slabo, pa nema dovoljno toplote ponekad za nicanje, a onda pristignu te količine “kasno”, itd... Pravim prosto ovo tečno gnojivo: Uzmem veće belo burence, držim ga ...

IZ MOJE BAŠTOVANSKE ARHIVE – DAN 23 MART 2024 SETVENE GODINE ŠESTE…

    Jedan neverovatno divan, a osunčan i vrlo kreativan rad, obojen u mastilo plavu boju, koja je na suncu i na fotografiji ispala neka druga nijansa plave boja. No, plavo je plavo… Plava uljana boja, univerzalna za drvo i metal, jedna konzerva od 750 ml, košta 470 dinara, a za 70 dinara skuplja od crvene boje, istih karakteritsika. I za sve moje današnje plave ili blue detalje otišla je jedna cela konzerva boje… Još sam imala danas novih ideja, a šta se moglo danas još obojiti u nešto drugo. Ako se odlučim, za još jednu novu boju biće to neka treća boja, a imam ideju da ofarbam drvo ili drvene stranice na najvećem setvenom boksu, najvećem bundevištu, gde će rasti moje bundeve, u boju bundeva, u narandžastu boju, ali moje ideje nailaze brzo na neku silu “otpora” počesto, jer biće da su preskupe, itd... Prvo sam u plavo ofarbala dve najnovije postavljene gume, od kojih je brzo ispala prelepa žardinjera, a kako za sada nameravam, tu ću da zasadim ipak cveće, mada ja brzo...

16 JANUAR 2025 - najhladnije jutro za sada…

  Dakle nakon 14 dana od kako traju moja januarska merenja, beleženja i posmatranja došlo je do promene i to velike… Jutros u “Hirošimi” trenutna jutarnja T oko 8 sati i 10 minuta iznosila je minus 3,7 stepeni... Hladno, baš hladno… Na polovini januara 2025 beležimo svoje najhladnije jutro, dobro se sve spustilo baš ispod nule... Što se tiče najveće vrednosti dnevne T ona iznosi i dalje onih prijatnih 26 stepeni u plusu... No, ipak došlo je do promene najniže jutarnje T te jutros ona iznosi čak minus 7 stepeni po Celzijusu... I tako oboren je rekord od 2 januara 2025, te od danas posmatramo da li će se dogoditi i još hladnije neko januarsko jutro te da li će naš merač registrovati i nižu temperaturu nego što je to ovaj jutrošnji minus od 7 stepeni ispod nule... Juče oko 10 sati trenutna T iznosila je plus 1,2 stepena. Najviša dnevna iznosila je 26 stepeni u plusu, a najniža onih minus 5,4… Nekoliko posečenih salata načupala sam i odnela kokama nosiljama da ih častim...

POEZIJA VRTLARSTVA ili VRTLARSTVO POEZIJE…

    Šta je vrtlarstvo za mene?... Poezija filozofije ili filozofija poezije?... Vrtlarstvo jeste nekakav ili jedini način, teško je još reći samo jedan od načina, ili pak i nije teško pomisliti, tek promisliti nešto tako, a kada recimo putem korisnog holističkog treninga dovedete sami sebe i sve svoje, sav život svoj, u to jedno posebno, a čitavo živo stanje, u stanje najživlje probuđenosti ili svesnosti, jer samo onaj ko bude vaistinu probuđen ili zaista osvešćen, naći će korisnog načina da se pobrine najpre o samom sebi, pa tek onda o svojo široj okolini, o svim ostalim živim bićima, itd… Vrtlar koji danas koristi škodljive, opasne pesticide i druge otrove prvo ne voli sebe, ne voli svoj život, a onda ne voli ni druge, ni ostale, ne voli ovaj predivni svet, ne voli prirodu, ne voli šume, ne voli sitne male bube, jer mu je profit i brza zarada, zamutio svaki vid, svaki zdrav pogled, a toliko je mnogo primera da su neki takvi vrtlari trovači ubili veoma brzo i sebe i s...

ZAČINSKI BOKS NAKON GODINU DANA – male sitne metamorfoze…

    Zovem ga mali setveni boks ili začinski boks, a nalazi se na ulazu u “Hirošimu” sa donje ili leve strane, a do februara prošle godine 2024 izgledao je sve nekako i mnogo prostije ili posve drugačije, mada Duh ostaje vazda isti strogo hirošimski, samurajski... Nakon samo godinu dana došlo je malih sitnih promena, vrtlarskih metamorfoza, te umesto jednog limuna koji je davao samo trnje i lišće došao je naš predivni lekoviti ruzmarin... Pošto je ovo začinski boks ove jeseni zasejan je peršunom lišćarom, a u nastavku sledi još novo veće proširenje setvene percelice... Došlo je u septembru 2024 do zamene drveta crepom te je i ambijent drugačiji... Sada je tu 2025 i naša mala topla lejica u kojoj je zasejan rani kupus ditmar... Itd…    

TREĆEG DANA DECEMBRA 2024…

    Oko 10 sati jutros u “Hirošimi” izmereno 10,5 stepeni u plusu, a tamo sam našišala makazama, onaj sav preostali celer lišćar te time nahranila svoje koke nosilje, koje su nam danas dakle podarile ono jedno dragoceno jaje, koje sam ja pronašla, te imala tu najveću čast da ga svečano pokupim sa gnezda i da im kažem - HVALA... Popodne u dvorište došla su dva mala mačeta, jedno je sivkasto i tigrasto, verovatno plašljivo, kad je pobeglo, a drugo malo crno belo, preslatko, radoznalo, hrabro bilo je zainteresovano da se sprijatelji sa kokama nosiljama, te se odmah došunjalo hitro do žice, a koke su se uplašile od tako malog mečenceta, a ono je pokušavalo zatim da se provuče majušnom glavom kroz one žičane kockice… Čitav dana odmaram, kuvam ručak, malo da odmenim majku, jer je ona kuvala ovih dana, te malo da odmorim mozak od knjige, od filozofije, te kuvam ćureća ćufteta sa makaronama, a posle ručak uspevam slatko da zaspim, u svojoj tišini, sat vremena sam bogme sebi pr...

NAŠE KOMPOSTIRANJE 2024…

    Sve ono što smo odlagali od 2023 godine da bi se dalje razlagalo do buđenja ranog proleća 2024, načeto je kao naša sazrela kamara komposta nakon zime, a negde sredinom meseca februara 2024… I odmah je započelo nasipanje setvenih parcela, površina, naše rasturanje komposta, kako napolju svih setvenih boksova i parcela, tikvišta, bundevišta, itd., isto tako i unutar “Hirošime”… Do kraja marta skoro sav kompost se već potrošio, ugradio, a onda se započinje sa deponovanjem novih količina kroz čitavu 2024, jer ja imam samo jedno veće mesto za kompostiranje, a ove godine najviše moguće prošireno i obuhvaćeno da bude jedno mesto, jedan kutak za to (i naravno dodajemo tokom čitave zime, non-stop, vanglicu po vanglicu kućnog otpada od hrane, sve do proleća 2025, jer nemamo gde bacati svoj drgoceni otpad, mada i to sveže sa vrha može da se ugradi u krtole, posebno u krompir, u spoljašnji vrt, itd.)... Ima mnogo ideja i načina kad se nešto ovakvo radi, kao što je “pravljenj...

9 APRIL 2025…

    Jutros u “Hirošimi” berem svoj metarski luk praziluk… Koke su danas ponovo dale nula komada jaja (dakle druga naša nula u mesecu aprilu što se tiče nosivosti jaja)… Mama je prva primetila još jutros i mnogo me obradovala dakle uz onaj jesenas pobodeni štapić nikao je moj beli krin (a ja sam sumnjala da će uopšte nići) onako skupo plaćen, na oko neugledan, a zasađen 21 oktobra 2024… Samo još u najvećoj kamenoj kocki nisu nikle kane ali te sam pelcere prošle jeseni dobila gratis tako da mislim da će i to da uspe… Za sada samo posmatram po etapama i fazama porast našeg belog ljiljana te ako se pokaže dobro moram na jesen kupiti još krinova čak i žuti... Procvetala je i naša domaća jagorčevina u crvenoj-bordo boji mada meni to vuče na neku ciklama boju... Vreme je da avlija evo još malo pa polovina aprila dobije svoj prolećni izgled jer iz zime smo ipak izašli, zašto samo sedeti zarobljen u nekoj zimi, daleko joj svaka kuća,   a tolerisali smo i trpeli sve...

U NAŠEM VRTU - 20 NOVEMBAR 2024…

  Danas neverovatno toplo, iako je bilo i takvih toplih dana baš uoči Aranđelovdana, čak i još toplijih godina, a nekako sve po 3 puta toplije jutros nego nekih prethodnih nam novembarskih dana… Malo posle 14 sati, tačnije u 14 sati i 25 minuta u ”Hirošimi” beše čak 16,7 stepeni, dakle idealno toplo, a vlaga 57%, a zahvaljujući toj današnjoj toploti čitav dan od prve užine, od 10 sati, pa negde do iza ručka, ispred 16 sati bio je divan radan dan, kao u svako naše rano proleće, kad se sve pokreće i kreće, kao u svaki drugi naš radni, a dobro učinkoviti dan, kada se radilo na još nekim detaljima ili sitnicma koje život znače čak i danas... No, postoji jedno nepogrešivo prirodno pravilo, uvek kad je tako napolju toplo, miriše na kišu, i zaista bila je kiša, nakon svega, nakon jednog veličanstvenog završetka svih radova na KOKO ŠINJCU. Jer, kiša ova zemlji suvoj i voćkama u dvorištu baš, baš treba. I danas dok hodam, a napravim najmanje 3200 koraka, imam utisak da hodam po kamenu...

17 APRIL 2025…

  Crvena salata u zoni drvare izgleda prekrasno... Danas je dakle dan kada treba da ispraznim svoje mini male rasadnike te da rasadim svo cveće koje sam iz svojih sakupljenih semenki uspešno odgajila čak i ove sezone sedme, u mnogo čemu jako preteške… I prvo se latim cveća nevena, one jedne uspele parcele u kojoj sam dobila svoje prekrasne sadnice… Prvo neven zasadim u “Hirošimi” između paradajza koji sam sadila sinoć, tj. juče... Kako izgledaju one biljke od juče još je teško išta reći, jer ne može ništa preko noći da se ispravi, niti pomeri, niti promeni, niti se čuda dešavaju preko noći na brzinu, ali biljkama je dato sve što im treba te sada one same uz pomoć sunca i ostalih faktora šta urade… U rasadniku gde je rastao neven ostavim pri vrhu najlona jednu liniju i tu će dakle rasti neven i cvetati i pevati i šaptati, te da ponovo prikupim semenke ionako se ne protežem u sadnji baš u svaki “nedostižni” kutak najlona, a volim kad u “Hirošimi” imam čak i cveća, kao d...